Savjetovanje pacijenata,

farmaceutska anamneza,
otklanjanje grešaka u
medikamentoznoj terapiji

Doc.dr Zorica Potpara

Farmaceutski fakultet
Univerzitet Crne Gore
 Savjetovanje pacijenata
(Patient counseling)

 Ko prvi uspostavlja komunikaciju sa

pacijentom?
 Koji zdravstveni profesionalac prvi
komunicira i savjetuje pacijenta?
 Ljekar
 ponekad zbog ograničenog vremena,
 velikog broja pacijenata
 prekidanja (telefon, ulazak sestre,
 ulazak preko „veze“
 ljekar nije u prilici da adekvatno posavjetuje
pacijenta
 Pacijent odlazi u apoteku po lijek i veoma često po
savjet farmaceuta!
“Lako je pisati recepte, ali je teško
komunicirati sa ljudima”
Franc Kafka “Seoski doktor”
 Savjetovanje pacijenata
 Definicija:
Informisanje pacijenta ili nekoga ko
ga predstavlja, usmeno ili u pisanoj formi o
načinu uzimanja lijeka, neželjenim efektima,
oprezu, čuvanju, ishrani i promjeni načina
života ako je potrebno
 Savjetovanje pacijenata
 treba da postane svakodnevna rutina u radu
 doprinos farmaceuta optimizaciji liječenja i
 zaštiti pacijenata od posledica nastalih usled
grešaka (10/2) u medikamentnoj terapiji
 predstavlja jednu od dužnosti farmaceuta u
procesu farmaceutske brige o pacijentu
(Pharmaceutical care)
 Korist za pacijenta

 bolje razumjeti razlog primjene lijeka a i kako

adekvatno da ga koristi
 poboljšaće se ishod liječenja i smanjiti neželjene
reakcije
 pacijent će se bolje pridržavati režima propisane
terapije
 smanjiće se broj medicinskih grešaka i zloupotrebe
 poboljšaće se učešće (saradnja) pacijenta u
određenom planu tretmana
 moguće je smanjiti troškove liječenja usled pravilnog
korišćenja ljekova i prevencije neželjenih reakcija
 Korist za farmaceuta
 Poboljšaće profesionalni status u očima pacijenta a i
drugih zdravstvenih profesionalaca
 Uspostaviće osnovne komponente farmaceutske brige
koju ne mogu dobiti od tehničara ili preko interneta
 Povećaće zadovoljstvo na poslu kroz poboljšan ishod
liječenja pacijenta
 Povećaće vrijednost usluga koje farmaceut (apoteka)
može da pruži
 Nadoknada za savjetovanje će doći za buduće
generacije (sad još ne postoji)
 Dokaz da je prihvatio savremenu koncepciju rada gde
je fokus sa lijeka sada ka pacijentu
 Kako započeti razgovor?

 Prvu komunikaciju možete početi pitanjima

npr.:
 Je li Vam ljekar rekao čemu služi ovaj lijek?
 Kako Vam je ljekar rekao da uzimate lijek?
 Šta Vam je ljekar rekao da očekujete od
lijeka?
Na osnovu odgovora, saznate da li
je pacijent raspoložen za priču i‚ ako jeste
posavjetujete ga o lijeku, pogotovo ako od
ljekara nije dobio odgovarajuću informaciju
 Cilj savjetovanja pacijenta je:
 Uspostavljanje dobre komunikacije sa pacijentom
i stvaranje bliskog odnosa i povjerenja radi dalje
kontinuirane saradnje i konsultacije
 Da pacijent shvati značaj pravilnog uzimanja
lijeka i prihvati saznanje da je bolestan
 Upoznavanje pacijenta sa neželjenim reakcijama
na lijek, kako bi iste mogao lakše da podnese i
prepozna (npr. kašalj kod primjene ACE
inhibitora, moguća pojava ospe i dijareje kod
primjene antibiotika, tegobe u
gastrointestinalnom traktu tokom primjene
nesteroidnih antireumatika...)
 Upoznati ga sa interakcijom ljekova, ako već
uzima neki lijek
(npr.varfarin i propisan mu je eritromicin da
može doći do pojačanja dejstva varfarina,
mnogi antibiotici smanjuju dejstvo
kontraceptiva, treba saznati da li pacijentkinja
možda koristi kontraceptive kako bi je upozorili
na potrebu za dodatnom zaštitom, dok pije
antibiotik i nedelju dana posle prestanka
uzimanja antibiotika
 Da utičemo na pacijenta da se pridržava
preporučenog režima uzimanja lijeka
 Da pacijent bude informisan i aktivan učesnik u
terapiji sopstvene bolesti
 Upoznati ga sa interakcijom ljekova i hrane i sa
neželjenim reakcijama na ljekove i kako ih
izbjeći (npr. simvastatin se ne smije piti sa
sokom od grejpfruta ili sa sokom od narandže
jer oni pojačavaju dejstvo simvastatina, odn.
njegovu bioraspoloživost, može doći do
oštećenja mišića)
 Da farmaceut bude prihvaćen kao profesionalac
koji svojim znanjem i zalaganjem pruža
odgovarajuću edukaciju i farmaceutsku njegu
pacijentu
 Savjetovanje je počelo da se sprovodi
u našim apotekama, privatnim i
državnim
 Nema pravila u kojima više (zavisi od
mnogo faktora i ograničenja)
 Vrste ograničenja za sprovođenje
savjetovanja pacijenta

 Od strane pacijenta
 Ograničenja sistema u kome farmaceut
radi
 Ograničenja od strane farmaceuta
 Od strane pacijenta

 Nema strpljenja da sluša

 Ne razumije dobro jezik

 Stidljiv je ili ne želi da prihvati savjet

 Ako imate ovakvog pacijenta,

srpljenjem ćete uspjeti, a ako ne, ne
insistirati na davanju savjeta
 Ograničenja sistema u kome
farmaceut radi
 Najteže za prevazilaženje
(vlasnik apoteke ne želi da farmaceut
„gubi vrijeme na savjetovanje“)
 Ne postoji prostor određen za savjetovanje

(da obezbijedi privatnost i nesmetanost-

bez prekida)
 Ograničenja od strane
farmaceuta
 Nedovoljno edukovan za savjetovanje
 Koristi jezik neprilagođen pacijentu
(stepen obrazovanja i ne govori jezik pacijenta)
 Nedovoljno vješt u uspostavljanju komunikacije
 Neznanje o razlikama u kulturi, vjeri i ishrani
 Kada je savjetovanje pacijenta
obavezno

 Kada se u apoteci pojavi novi pacijent

 Kada se već poznatom pacijentu daje novi
lijek
 Svaki put kada se doza, jačina, način
primjene ili uputstvo za primjenu lijeka
promjeni
 Neophodne vještine farmaceuta
za uspješno savjetovanje
 Analitičnost
 Poznavanje tipova ličnosti i ponašanja
 Jasnoća govora
 Saosjećajnost i razumijevanje
 Sposobnost aktivnog slušanja (slušati
dva puta više nego što govorimo)
 Vještina da sa lakoćom postavlja pitanja
 Dobar edukator
Prilagođavanje načina savjetovanja i metode
različitim grupama pacijenata

 Starija populacija
 voditi računa da oni sporije i teže uče
 mjenjaju navike,
 neki slabije vide i čuju
 poželjno je napisati uputstvo za korišćenje
lijeka (pisana informacija) kutijica za ljekove
(za 7 dana)
 Pacijenti u kritičnom stanju
(karcinom i druga neizlečiva bolest)
-pažljivo birati riječi
-biti iskren
-ne davati lažnu nadu
 Pacijenti sa AIDS-om:
-tretirati kao pacijente sa hroničnom bolešću ne kao
terminalnu
 Mentalno oboljeli pacijenti :
-najteže se uspostavlja komunikacija
-postavljati jednostavna pitanja
 Djeca kao pacijenti

 postavljati otvorena pitanja

 spustiti se na nivo djeteta
 koristiti jednostavne rečenice
 pitati ih imaju li pitanja za vas
 crtanja, pisanje kao vid komunikacije
(autistično dijete)
Postoji li razlika između
savjetovanja pacijenata i
savjetovališta?
 Savjetovanje pacijenata vrši farmaceut u
apoteci, svakoga dana za razne ljekove i
bolesti tokom radnog vremena apoteke i nije
potrebno zakazivanje
 Savjetovališta rade u okviru DZ-a, Klinika
ili Instituta za zdravstvenu zaštitu, vode ih
ljekari/specijalisti, za određene bolesti,
rade određenog dana u određeno vrijeme i
potrebno je zakazivanje
 Zaključak
 Pacijenta treba upoznati sa :
 zaštićenim i generičkim imenom lijeka u slučaju da
mu lijek zatreba dok je negdje van zemlje u kojoj živi
(da potraži lijek pod generičkim imenom)
 kako će mu lijek pomoći
 kako će se osjećati dok ga bude koristio
 kad će početi prvo dejstvo lijeka
 koliko uzeti odjednom
 koliko često u toku dana
 koliko dugo će trajati terapija
 kad da uzme lijek: prije, tokom ili poslije jela,
neposredno prije spavanja ili u neko posebno vrijeme
kako da se uzme lijek, sa vodom, sa voćnim sokom ili
ne i sa koliko tečnosti, šta da uradi ako zaboravi da
uzme lijek u određeno vrijeme
 Uticaj hrane, pića ili drugih ljekova koje ne treba
uzimati dok pije lijek
 ukazati na ograničenja za upravljanje motornim
vozilima ili radom sa mašinama za propisani lijek ako
je navedeno u uputstvu
 uslove čuvanja lijeka
 datum isteka roka
 upozoriti ga da je posle isteka roka najbolje da vrati
lijek u apoteku koja je inače uključena u proces
zbrinjavanja farmaceutskog otpada i da ga ne baca u
smeće, niti da ga čuva u kući, ne spaljuje i izliva u
kanalizaciju
 Cijenu lijeka je važno spomenuti, naročito
ako pacijent plaća participaciju
 dati mu informaciju da li može dobiti lijek
drugog proizvođača koji je istog sastava i
kvaliteta ali jeftiniji (generička supstitucija)
 kako će nabaviti novi recept ako terapija
potraje duže i sl.
 Svaka apoteka može kreirati karticu za lijek
kao podsjetnik pri čemu će navesti i svoje
kontakt telefone i odgovornog farmaceuta što
je dobar način za vezivanje pacijenta za
određenu apoteku
 Zaključak savjetovanja je neophodan poslije
obavljenog savetovanja
 Pacijent na taj način potvrđuje da je usvojio i
razumio informacije
 Farmaceut postavljanjem pitanja može da
stekne utisak o kvalitetu savjetovanja
 Ako procjeni, farmaceut treba da sumiranjem
rečenog, ponovo istakne ključne djelove
 Farmaceut treba da pruži mogućnost
pacijentu da postavi pitanje ako ima bilo
kakvih sumnji i nejasnoća
HVALA NA PAŽNJI !