IZVORI

PODATAKA
• SVAKO JE ISTRAŽIVANJE
PROCES KOJEMU JE CILJ
PRUŽANJE EMPIRIJSKIH
DOKAZA VEZANIH UZ
TEMU ISTRAŽIVANJA.
• TIJEK EPIDEMIOLOŠKOG ISTRAŽIVANJA
OBUHVAĆA PRIKUPLJANJE PODATAKA, NJIHOVU
ANALIZU I TUMAČENJE REZULTATA
• KONAČNI CILJ PROVEDBE BILO KOJEG
EPIDEMIOLOŠKOG ISTRAŽIVANJA TREBAO BI BITI
DJELOVANJE NA TEMELJU ZAKLJUČAKA
ISTRAŽIVANJA (NPR.UKLANJANJE RIZIČNIH
ČIMBENIKA ZA KOJE JE UTVRĐENO DA DOVODE
DO RAZVOJA BOLESTI)
• PRIJE SAMOG PRIKUPLJANJA PODATAKA
POTREBNO JE PROVESTI NIZ AKTIVNOSTI
• NAPRIMJER TREBA ODLUČITI O METODI (TIPU)
ISTRAŽIVANJA I PRETPOSTAVITI KOJA SE
ODSTUPANJA MOGU POJAVITI I NA KOJI IH NAČIN
TREBA SPRIJEČITI
• ZATIM TREBA ODLUČITI O METODI UZORKOVANJA
I VARIJABLAMA KOJE SU NAM VAŽNE, A KOJE ĆE
ODREDITI , NAČIN NA KOJI ĆE SE PRIKUPLJATI
PODACI
• TEK NAKON NAPISANOG
JASNOG PLANA
ISTRAŽIVANJA SLIJEDI
PRIMJENA INSTRUMENTA
ZA PRIKUPLJANJE
PODATAKA(NPR.UPITNIK)
I/ ILI SE PRIKUPLJAJU
BIOLOŠKI UZORCI
(NPE.UZORAK KRVI ILI
TKIVA)
• EPIDEMIOLOŠKO ISTRAŽIVANJE
MOŽE SE PROVESTI ZBOG
NEKOG JAVNOZDRAVSTVENOG
PROBLEMA, TESTIRANJA
HIPOTEZE O ETIOLOGIJI
BOLESTI (RIZIČNIM
ČIMBENICIMA), ZBOG POTREBE
ZA BOLJIM I KVALITETNIJIM
INFORMACIJAMA O NEKOM
ZDRAVSTVENOM PROBLEMU I
SLIČNO, SVE S CILJEM BOLJEG
RAZUMIJAVANJA ISTRAŽIVANOG
PROBLEMA
 IZVORI
PODATAKA
• RAD LIJEČNIKA USMJEREN JE POJEDINCIMA, O
ZDRAVLJU
NAJČEŠĆE BOLESNICIMA
• OSNOVNI POSTUPAK PRI TOME JE UZIMANJE
DETALJNE ANAMNEZE, NAKON ČEGA SLIJEDI POPULACIJ
KLINIČKI PREGLED
E
REPUBLIKE
HRVATSKE
• CIJELA POPULACIJA ILI NJEZIN DIO
OBJEKT JE INTERESA LIJEČNIKA
EPIDEMIOLOGA
• DA BI MOGAO ZAPOČETI ILI PLANIRATI
POTREBNU INTERVENCIJU (KOJA MOŽE
BITI PREVENTIVNA /KURATIVNA), ON
MORA IMATI POTREBNE PODATKE, POPUT
ANAMNEZE I STATUSA, NA TEMELJU
KOJIH ĆE PROCIJENITI ZDRAVSTVENO
STANJE POPULACIJE
• DO TIH PODATAKA MOŽE DOĆI ANKETIRANJEM
REPREZENTATIVNE SKUPINE ISPITANIKA,
EPIDEMIOLOŠKIM IZVIDOM (AKO JE RIJEČ O
EPIDEMIJI), ILI SE MORA KORISTITI DRUGIM
IZVORIMA PODATAKA
• KAKO BI SVI PODATCI BILI DOSTUPNI , NUŽNO JE
DA SVI PRUŽATELJI ZDRAVSTVENIH USLUGA
REDOVITO DOSTAVLJAJU IZVJEŠĆA O SVOME
RADU , KOJI SE UPISUJU I PRIKUPLJAJU U BAZU
PODATAKA.
• NA TEMELJU TIH PODATAKA PRATI SE
ZDRAVSTVENO STANJE POPULACIJE I KVALITETA
ZDRAVSTVENIH USLUGA
• NAPRIMJER, AKO NAS ZANIMA JE LI KVALITETA
ZDRAVSTVENE SKRBI ZA STARIJE OSOBE KOJE
OBOLIJEVAJU OD UPALE PLUĆA U HRVATSKOJ
USPOREDIVA SA ZEMLJAMA EU-A, MOŽEMO
POTRAŽITI PODATAK O STANDARDIZIRANOJ STOPI
MORTALITETA OD TE BOLESTI ZA OSOBE STARIJE
OD 65 GODINA I USPOREDITI GA S VRIJEDNOSTIMA
ZA EU.
• PODATKE O MORTALITETU PO POJEDINIM
DIJAGNOZAMA NE BISMO IMALI, KAD SE O TOME
NE BI VODILA STATISTIKA NA TEMELJU PRAVILNO
ISPUNJENE POTVRDE O SMRTI
• ZAKON O SLUŽBENOJ STATISTICI (NN 103/03),
PREMA KOJOJ SVE USTANOVE VEZANE UZ
ZDRAVSTVENU SKRB IMAJU OBVEZU STALNO
PROVODITI PRIJAVU BOLESTI I STANJA ,
POSTUPAKA ILI DRUGIH MJERA KOJE OBAVLJAJU
TE PRIJAVU ROĐENJA I SMRTI
• OVI PODATCI SLUŽE ZA IZRADU ČITAVOG NIZA
ZDRAVSTVENO-STATISTIČKIH IZVJEŠĆA, KAO I ZA
POTREBE REDOVITOG FINANCIRANJA OD HZZO-A
• OSIM TOGA, PODATCI SE ŠALJU U EUROPSKE I
SVJETSKE BAZE PODATAKA, A SLUŽE I ZA
REDOVITA EPIDEMIOLOŠKO-JAVNO
ZDRAVSTVENA ISTRAŽIVANJA
• ZAHVALJUJUČI TIM PRIJAVAMA
MOŽEMO IMATI UVID U VELIK BROJ
INFORMACIJA O KVALITETI
PROVOĐENJA SKRBI, POBOLU I
DRUGIM OKOLNOSTIMA KOJE SE
TIČU ZDRAVLJA
• DIO PODATAKA MORA SE SLATI I U
DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU, ZA
POTREBE IZVJEŠTAVANJA O
ZDRAVSTVENOJ STATISTICI, A KOJU
ZAVOD OBJAVLJUJE U SVOJEM
GODIŠNJEM STATISTIČKOM
LJETOPISU
• OSIM TOGA, SVAKE SE GODINE DONOSI GODIŠNJI PLAN STATISTIČKIH
ISTRAŽIVANJA U KOJEM SE TOČNO DEFINIRA KOJE PODATKE TREBA
PRATITI I TKO JE IZVRŠITELJ
• ZA NAJVEĆI DIO OVIH POSLOVA ZADUŽEN JE HRVATSKI ZAVOD ZA
JAVNO ZDRAVSTVO, KOJEMU PRIJAVU ŠALJU ŽUPANIJSKI ZAVODI, A
MANJI DIO HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, A MANJI DIO
HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE I ZAVOD ZA JAVNO
ZDRAVSTVO „DR.A. ŠTAMPAR” U ZAGREBU. PODATCI KOJI SE
PRIKUPLJAJU OBRAĐUJU SE I OBJAVLJUJU KAO ZDRAVSTVENO-
STATISTIČKA IZVJEŠĆA.
• ZDRAVSTVENU STATISTIKU MOŽEMO PODIJELITI
NA : MORBIDITETNU, MORTALITETNU I
STATISTIKU O PRUŽANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
• SVE SE ČEŠĆE PRIJAVE OBAVLJAJU
ELEKTRONIČKIM PUTEM, NO ZA LIJEČNIKA JE
VAŽNO DA ZNA ISPRAVNO NAPISATI I ŠIFRIRATI
BOLESTI I STANJA KOJA NAVODI U MEDICINSKOJ
DOKUMENTACIJI TE POPUNITI MEDICINSKI DIO
OBRAZACA ZA PRIJAVU
• OSOBE KOJE DALJU OBRAĐUJU PODATKE NISU
UVIJEK MEDICINSKI OBRAZOVANE PA MOŽE DOĆI
DO VELIKIH POGREŠAKA
MORBIDITET
NA
STATISTIKA
• SVA DOKUMENTACIJA NIJE SAMO VAŽNA KAO
IZVOR PODATAKA, VEĆ JE NEOPHODNA ZA
KASNIJE LIJEČENJE BOLESNIKA, KAO I MOGUĆE
SUDSKE PROCESE, TAKO DA LIJEČNIK TREBA I
OVOM POSLU PRISTUPITI PROFESIONALNO
• PODATCI ZA ZDRAVSTVENU STATISTIKU DOBIVAJU SE IZ SVIH
ZDRAVSVENIH USTANOVA, UKLJUČUJUĆI I PRIVATNE.
• TO SU ORDINACIJE PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, HITNA
POMOĆ, POLIKLINIKE (SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA SLUŽBA),
BOLNICE, REHABILITACIJSKE USTANOVE
• IZVJEŠĆA SE MJESEČNO DOSTAVLJAJU ŽUPANIJSKIM ZAVODIMA ZA
JAVNO ZDRAVSTVO, A ONI ŠALJU IZVJEŠĆA U HRVATSKI ZAVOD ZA
JAVNO ZDRAVSTVO.
• OVA IZVJEŠĆA DOLAZE U ZBIRNOM OBLIKU, DIJELOM U TZV.
PAPIRNATOM OBLIKU, A DIJELOM ELEKTRONSKIM ZAPISIMA
• PREDVIĐENO JE DA ĆE SE S VREMENOM SVI DOBIVATI
ELEKTRONSKI
• PRILIKOM OTPUSTA BOLESNIKA IZ STACIONARNIH USTANOVA,
LIJEČNIK MORA ISPUNITI BOLESNIČKO-STATISTIČKI OBRAZAC
(BSO), A PODATCI IZ TE BAZE DAJU UVID O BROJU HOSPITALIZACIJA
I O TZV. BROJU BO (BOLNO-OPSKRBNIH DANA)
• VAŽNO JE ZNATI DA BROJ HOSPITALIZACIJA ZBOG NEKE DIJAGNOZE
NE PREDSTAVLJA BROJ OBOLJELIH OD TE BOLESTI, NEGO BROJ
HOSPITALIZACIJA, DAKLE BROJ BOLNIČKIH LIJEČENJA (JEDNA
OSOBA MOŽE IMATI VIŠE BOLNIČKIH LIJEČENJA TIJEKOM GODINE)
• SLIČNO JE I S POSJETAMA ORDINACIJAMA PRIVATNE ZDRAVSTVENE
ZAŠTITE, KAO I S ORDINACIJAMA DRUGIH PRUŽATELJA
ZDRAVSTVENIH USLUGA.
• VEĆINA OBRAZACA ZA INDIVIDUALNA ZDRAVSTVENO-STATISTIČKA
IZVJEŠĆA, S KOJIMA SE LIJEČNICI SUSREĆU U SVAKODNEVNOM
RADU DOSTUPNA JE NA WWW…..
• POSEBAN OBLIK POIMENIČNE PRIJAVE POSTOJI SAMO ZA POJEDINE
BOLESTI ILI SKUPINE BOLESTI OD OSOBITE VAŽNOSTI, KAO I ZA
NEKE ZDRAVSTVENE RESURSE
• OVE PRIJAVE UPISUJE SE U ELEKTRONSKE BAZE (UPIS PODATAKA
JOŠ NIJE U CIJELOSTI INFORMATIZIRAN), A TO SU
JAVNOZDRAVSTVENI REGISTRI
• JAVNOZDRAVSTVENE REGISTRE TREBA SVAKAKO RAZLIKOVATI OD
BOLNIČKIH REGISTARA, KOJI MOGU BITI UDRUŽENI U
NACIONALNE REGISTRE, NO RAZLIKUJU SE U TOME DA ZA
JAVNOZDRAVSTVENE REGISTRE POSTOJI ZAKONSKA OBVEZA
PRIJAVLJIVANJA (OBVEZA DOSTAVE PODATAKA UTVRĐENA JE
ZAKONOM O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, ZAKONOM O SLUŽBENOJ
STATISTICI TE PROGRAMOM STATISTIČKIH ISTRAŽIVANJA)
• U HRVATSKOJ DJELUJU JAVNOZDRAVSTVENI NACIONALNI REGISTRI
ZA MALIGNE NEOPLAZME, PSIHOZE, SAMOUBOJSTVA, ŠEĆERNU
BOLEST (CRODIAB), OSOBE LIJEČENE ZBOG ZLOPORABE
PSIHOAKTIVNIH DROGA, AIDS, TUBERKULOZU, LEGIONARSKU
BOLEST, ZARAZNE BOLESTI, KLICONOŠE, OSOBE S INVALIDNOŠĆU I
ZDRAVSTVENE DJELATNIKE
• OVI REGISTRI VODE SE U
HRVATSKOM ZAVODU ZA JAVNO
ZDRAVSTVO
IZNIMKA JE CRODIAB , KOJI SE
VODI U KLINICI „VUK VRHOVAC”
U ZAGREBU
• ZA AKUTNI INFARKT
MIOKARDA I KORONARNI
SINDROM VODI SE REGISTAR NA
RAZINI GRADA ZAGREBA, PRI
SRČANOJ STANICI (POKUŠAJ
UVOĐENJA NACIONALNOG
REGISTRA ZASAD NIJE
OSTVAREN)
• REGISTAR FUNKCIONALNO ONESPOSOBLJENIH I STARIJIH OSOBA U
INSTITUCIJSKOJ I IZVANINSTITUCIJSKOJ GERONTOLOŠKOJ SKRBI S
PODREGISTROMSTOGODIŠNJAKA TE PODREGISTROM OBOLJELIH
OD ALZHEIMEROVE BOLESTI I PSIHIČKIH POREMEĆAJA U STARIJIH
TAKOĐER SE, ZASAD, VODI ZA GRAD ZAGREB
• SVAKA OSOBA KOJA POPUNJAVA I OVJERAVA
POTVRDU O SMRTI MORA POZNAVATI OSNOVE
MEĐUNARODNE KLASIFIKACIJE BOLESTI I
SRODNIH ZDRAVSTVENIH PROBLEMA (MKB) KOJA
SE RABI U TOJ ZEMLJI
• U HRVATSKOJ JE OD 1995. GODINE U PRIMJENI
DESETA REVIZIJA MKB-A MORTALITET
NA
STATISTIKA
• DOBRO POZNAVANJE KLASIFIKACIJE OMOGUĆUJE KVALITETAN
UPIS UZROKA SMRTI I POTREBNU KOLIČINU DETALJA NUŽNIH ZA
PRAVILAN ODABIR I ŠIFRIRANJE OSNOVNOG UZROKA SMRTI
• PRIRUČNIK O POPUNJAVANJU UZROKA SMRTI
• ANALIZA POMORA JEDAN SU OD VAŽNIJIH POKAZATELJA
KVALITETE I USPJEŠNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
• OSIM TOGA, ONI SU JEDAN OD NAJVAŽNIJIH IZVORA PODATAKA,
JER SU DIO NAJSTARIJEG, A UJEDNO I NAJOPSEŽNIJEGA SUSTAVA
PRIKUPLJANJA PODATAKA
• STATISTIKA POMORA IZVOR KOJI JE TEMELJ JAVNOZDRAVSTVENOG
NADZORA I EPIDEMIOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA, A OMOGUĆUJE
OBRADU UZROKA SMRTI PREMA DOBI, SPOLU I OSTALIM
DEMOGRAFSKIM VARIJABLAMA
• DRAGOCJENA JE PRI ISTRAŽIVANJU UZROKA BOLESTI I OCJENI
DIJAGNOSTIČKIH POSTUPAKA
• NA TEMELJU OBRADE OVIH PODATAKA, NACIONALNI I REGIONALNI
PREDSTAVNICI VLASTI UTVRĐUJU ZDRAVSTVENU POLITIKU I
UTVRĐUJU PRIORITETE (RASPODJELU NOVCA, PLANIRANJE
KADROVA, ORGANIZACIJU OTKRIVANJA BOLESTI PROBIROM, ZATIM
ZDRAVSTVENU ZAŠTITU S OBZIROM NA OSJETLJIVE SKUPINE U
POPULACIJI,ITD.)
• MNOGIM LIJEČNICIMA STATISTIKA POMORA OSNOVA JE ZA
ZNANSTVENA I STRUČNA ISTRAŽIVANJA
• POTVRDU O UMRLOJ OSOBI ISPUNJAVA LIJEČNIK MRTVOZORNIK,
AKO JE OSOBA UMRLA U BOLNICI (ON UPISUJE UZROK SMRTI, A
LIJEČNIK KOJI JE OSOBU LIJEČIO, DOSTAVLJA MU DOKUMENTACIJU)
• AKO JE OSOBA UMRLA IZVAN ZDRAVSTVENE USTANOVE,
MRTVOZORNIK UPISUJE UZROK SMRTI PREMA DOKUMENTACIJI
OBITELJSKOG LIJEČNIKA (I PREMA DRUGIM ZDRAVSTVENIM
NALAZIMA) I LIJEČNIK PATOLOG AKO JE UČINJENA OBDUKCIJA
(OBDUKCIJSKI NALAZ, NA KRAJU PRIJAVE SMRTI)
• PRILIKOM ISPUNJAVANJA POTVRDE O UMRLOJ OSOBI, PODATKE
TREBA NAPISATI ČITKO (STROJNO ISPISAN ILI PISAN RUKOM
VELIKIM SLOVIMA I TRAJNOM TINTOM) I NE SMIJU SE UPORABLJATI
KRATICE MEDICINSKIH POJMOVA (
HTTP://HZJZ.HR/SOC MEDICINA/LETAK HZJZ.PDF) MOŽE SE NAĆI
LETAK SA SAŽETIM PODSJETNIKOM ZA ISPRAVNO ISPUNJAVANJE
OVE POTVRDE
• NAKON ŠTO SU U ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
(ŽUPANIJSKI ODNOSNO NACIONALNI) PRISTIGLE
PRIJAVE, PODATKE JE POTREBNO OBRADITI KAKO
BI SE MOGLI KORISTITI
• ZATO SE IZRAĐUJU MJESEČNA, POLUGODIŠNA I
GODIŠNJA IZVJEŠĆA STATISTIČKA
• STATISTIČKA JAVNOZDRAVSTVENE I IZVJEŠĆA
EPIDEMIOLOŠKE DJELATNOSTI DIJELIMO NA JAVNOZDRAVSTVE
RUTINSKA I IZVJEŠĆA NA ZAHTJEV NE I
EPIDEMIOLOŠKE
DJELATNOSTI
• POSEBNA IZVJEŠĆA PIŠU SE NA TEMELJU PODATAKA PRIKUPLJENIH
U JAVNOZDRAVSTVENIM REGISTRIMA ZA ZNAČAJNE BOLESTI I
PROBLEME U KOJE STIŽU POIMENIČNE PRIJAVE A ZA NEKE SE
OBAJVLJUJU TISKANI BILTENI.
• RUTINSKA IZVJEŠĆA ŠALJU SE HRVATSKOM ZAVODU ZA
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, A HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO
ZDRAVSTVO DIO PODATAKA PROSLIJEĐUJE I MINISTARSTVU
ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI
• STATISTIKA IZVJEŠĆA NA ZAHTJEV PRIPREMAJU SE NA DODATNO
TRAŽENJE MINISTARSTVA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI TE ZA
POTREBE DRUGIH MINISTARSTAVA, NOVINARA , UDRUGA U
ZDRAVSTVU, EKO-UDRUGA, ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA I OSTALIH
U SVRHU ZNANSTVENOG RADA ILI DRUGIH POTREBA
• POSLJEDNJIH NEKOLIKO GODINA, IZVJEŠĆA NA ZAHTJEV PISANA SU
I ZA POTREBE IZVJEŠTAVANJA EUROPSKOJ KOMISIJI U PROCESU
ZATVARANJA POGLAVLJA U PREGOVORIMA O PRISTUPANJU EU-U,
UN I SL
• AKO SE RADI O DOBIVANJU PODATAKA ZA NEKO ISTRAŽIVANJE,
OBVEZNO TREBA UPUTITI PISMENU ZAMOLBU, ODNOSNO PREDATI
ZAMOLBU ETIČKOM POVJERENSTVU USTANOVE
• PRITOM TREBA POŠTIVATI ZAKON O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA,
ETIČKI KODEKS ODBORA ZA ETIKU I ZNANOST I VISOKOM
OBRAZOVANJU, ZAKON O ZAŠTITI PRAVA PACIJENTA I KODEKS
MEDICINSKE ETIKE I DEONTOLOGIJE