Terms of Use Privacy Policy Notice Accessibility: Access Provided by

You might also like

You are on page 1of 13

Butler 

University
Access Provided by:

Transrodna i rodno raznolika zdravstvena zaštita: Vodič za fenway

Poglavlje 16: Probir i prevencija HIV­a i spolno prenosivih infekcija

Asa Radix; Zil G. Goldstein

UVOD
Transrodne i rodno raznolike osobe (TGD) imaju različite stope INFEKCIJE HIV­om i spolno prenosivih infekcija (SPI) u usporedbi s populacijom
cisgendera i često nerado ili ne mogu pristupiti zdravstvenim uslugama koje mogu pružiti liječenje i preventivnu skrb. Iako postoji mnogo razloga
zašto se pacijenti s TGD­om možda neće lako uključiti u zdravstvenu zaštitu, uključujući usluge spolnog i reproduktivnog zdravlja, istaknuta je
sveprisutna strukturna, međuljudska i individualna stigma.1 TGD osobe često se suočavaju s diskriminacijom u zdravstvenim ustanovama, uključujući
uskraćivanje medicinske skrbi i zdravstvenih djelatnika koji nemaju relevantno kliničko znanje i kulturnu reakciju. Osim toga, mogu se suočiti i s
financijskim preprekama koje ograničavaju pristup pregledima seksualnog zdravlja i preventivnim intervencijama temeljenim na dokazima.2,3 Ovo
poglavlje raspravlja o tome kako kliničari mogu pružiti individualizirane preporuke za probir, savjetovanje o smanjenju rizika i biomedicinske
intervencije koje omogućuju pružanje zdravstvene zaštite koja potvrđuje spol i pozdravlja zdravstvenu zaštitu za pacijente s TGD­om.

POZADINA
Otprilike milijun, ili 0,4% odraslih osoba u Sjedinjenim Državama, identificira se kao transrodna osoba, odnosno, s rodnim identitetom koji se
razlikuje od spola koji im je dodijeljen pri rođenju.4–6 Veći udio mladih (oko 2% osoba srednjoškolske dobi) identificira se kao transrodna osoba.7 Iako
ne postoje procjene stanovništva o prevalenciji rodno nebinarnih osoba (onih koje se identificiraju izvan rodne binarnosti dječaka / muškarca ili
djevojčice / žene), 35% ispitanika američkog transrodnog istraživanja iz 2015. godine (USTS) identificirano je kao rodno nebinarno.2 Neki pojedinci
TGD­a mogu tražiti intervencije koje potvrđuju spol, kao što su medicinske (hormonske, kirurške ili obje), društvene (promjenjive zamjenice, rodna
prezentacija) ili pravne intervencije.6,8 Tijekom proteklog desetljeća, učestalost operacija koje potvrđuju spol, posebno genitalne operacije, povećala
se u Sjedinjenim Državama.9

EPIDEMIOLOGIJA HIV INFEKCIJE I STIS­A U TRANSRODNOJ POPULACIJI
Na rizik od prijenosa HIV­a utječe vrsta seksualne izloženosti (npr. Bilo analna, vaginalna ili oralna) i prisutnost suživotnih spolno prenosivih bolesti,
upale genitalija ili suza sluznice. Analni prijemčivi seks bez kondoma nosi najveći rizik od prijenosa HIV­a.10 Zdravstveni radnici moraju razumjeti
demografsku sliku seksualnih partnera svojih pacijenata i potencijalne seksualne izloženosti kako bi procijenili njihov rizik od zaraze HIV­om. TGD
osobe mogu imati različite seksualne partnere koji mogu biti cisgender, transrodni ili rodno raznoliki. Identitet seksualne orijentacije slično je
raznolik; u USTS­u, transrodni ispitanici identificirani kao queer (21%), panseksualni (18%), homoseksualci / lezbijke / isti spol (16%), biseksualni
(14%) i aseksualni (10%).2 Nekoliko studija također je pokazalo da se identitet seksualne orijentacije nekih ljudi s TGD­om može mijenjati tijekom
vremena, potencijalno mijenjajući njihov rizik za HIV i spolno prenosive bolesti.11

Nedavni sustavni pregled HIV infekcije među transrodnim ženama u Sjedinjenim Državama procijenio je da je prevalencija HIV­a 14% među
transrodnim ženama, s najvišim stopama među crnkinjama (44%) i latinoameričkim / latinoameričkim (26%) transrodnim ženama.12 Slične povišene
stope zaraze HIV­om vide se u međunarodnim okruženjima, s otprilike jednom od pet transrodnih žena koje žive s HIV­om na globalnoj razini.13
Provedeno je manje studija na transrodnim muškarcima; međutim, istraživanja pokazuju prevalenciju HIV­a od oko 3%.12 Povišena prevalencija HIV­a u
transrodnim populacijama posljedica je kombinacije strukturnih, individualnih, međuljudskih, bioloških i mrežnih čimbenika.14 Visoke stope
društvene stigme i diskriminacije dovode do socijalne isključenosti i psihološkog stresa, nezaposlenosti, siromaštva i smanjenog pristupa
zdravstvenoj skrbi. Stigma je također povezana s analnim seksom bez kondoma, ranim seksualnim debijem, seksualnim radom i velikim brojem
pretežno cisgender muških seksualnih partnera.15–24
Downloaded 2023­1­15 3:7 A  Your IP is 159.242.234.86
Chapter 16: Screening and Prevention of HIV and Sexually Transmitted Infections, Asa Radix; Zil G. Goldstein Page 1 / 13
Malo je podataka o raširenosti drugih spolno prenosivih bolesti među transrodnim osobama, uglavnom zbog nedosljednog prikupljanja i izvješćivanja
©2023 McGraw Hill. All Rights Reserved.   Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility 24
o podacima o rodnom identitetu u američkim jurisdikcijama koji doprinose nadzoru spolno prenosivih bolesti.  I međunarodne i američke studije,
međutim, izvijestile su o povišenoj učestalosti i prevalenciji rektalnih i ždrijela (ekstragenitalnih) Neisseria gonorrhoeae i Chlamydia trachomatis, sifilis
stope zaraze HIV­om vide se u međunarodnim okruženjima, s otprilike jednom od pet transrodnih žena koje žive s HIV­om na globalnoj razini.
Provedeno je manje studija na transrodnim muškarcima; međutim, istraživanja pokazuju prevalenciju HIV­a od oko 3%.12 Povišena prevalencija HIV­a u
Butler University
transrodnim populacijama posljedica je kombinacije strukturnih, individualnih, međuljudskih, bioloških i mrežnih čimbenika.14 Visoke stope
Access Provided by:

društvene stigme i diskriminacije dovode do socijalne isključenosti i psihološkog stresa, nezaposlenosti, siromaštva i smanjenog pristupa
zdravstvenoj skrbi. Stigma je također povezana s analnim seksom bez kondoma, ranim seksualnim debijem, seksualnim radom i velikim brojem
pretežno cisgender muških seksualnih partnera.15–24

Malo je podataka o raširenosti drugih spolno prenosivih bolesti među transrodnim osobama, uglavnom zbog nedosljednog prikupljanja i izvješćivanja
o podacima o rodnom identitetu u američkim jurisdikcijama koji doprinose nadzoru spolno prenosivih bolesti.24 I međunarodne i američke studije,
međutim, izvijestile su o povišenoj učestalosti i prevalenciji rektalnih i ždrijela (ekstragenitalnih) Neisseria gonorrhoeae i Chlamydia trachomatis, sifilis
i hepatitis B i C infekcija među transrodnim ženama. Stope ovih infekcija kod transrodnih žena slične su i često premašuju stope kod cisgender
muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM).24–33 Među transrodnim muškarcima, najviše stope STI i HIV­a su među onima koji imaju
spolne odnose s cisgender muškarcima.34,35 Neke studije su pokazale stope gonoreje, klamidije i hepatitisa B i C među transrodnim muškarcima koji
su slični onima transrodnih žena.36–38 Podaci nadzorne mreže za spolno prenosive bolesti (STD) istraživali su učestalost STI­a među transrodnim
osobama koje su pohađale klinike za spolno prenosive bolesti u 25 jurisdikcija diljem Sjedinjenih Država i pronašli visoke stope spolno prenosivih
bolesti i kod transrodnih muškaraca i kod žena. Infekcije ekstragenitalne klamidije i gonoreje dogodile su se u 16,8% i 15% transrodnih žena i 14,3%
odnosno 12,1% transrodnih muškaraca, slično stopama kod cisgender MSM­a. Stope urogenitalnih infekcija zbog klamidije i gonoreje bile su veće
među transrodnim muškarcima u usporedbi s transrodnim ženama, 4,1% i 7,1% naspram 0,2% odnosno 2,8%.39 Malo je studija istraživalo stope
spolno prenosivih bolesti među rodno nebinarnim osobama; međutim, dvije nedavne studije pronašle su stope bakterijskih spolno prenosivih bolesti
koje su bile usporedive s onima cisgender MSM­a i transrodnih žena.40,41

Rodna afirmacija i rizik spolno prenosivih bolesti

Jedna od praznina u literaturi je da studije nisu uključile informacije o rodnoj afirmaciji i spolno prenosivim bolestima. Ove informacije su važne, jer
će povijest genitalne kirurgije osobe utjecati na preporuke za probir STI­a i rizik. Većina transrodnih osoba nije prošla genitalne operacije koje
potvrđuju spol; tako većina transrodnih žena još uvijek ima penis, a većina transrodnih muškaraca još uvijek ima vaginu. Oko 12% transrodnih žena u
Sjedinjenim Državama imalo je operaciju stvaranja vagine (vaginoplastike), najčešće koristeći tkivo penisa42,43 ali povremeno koristeći crijevno tkivo
(kolo­ ili crijevna vaginoplastika). Novi postupci uključuju uporabu peritonealnih ili uretralnih transplantata sluznice u vaginoplastici penilne inverzije
kako bi se poboljšalo prirodno podmazivanje.44–46 Neovaginalne spolno prenosive bolesti rijetko su zabilježene u literaturi i uključuju genitalne
bradavice, herpes simplex infekciju, gonoreju, a odnedavno i klamidiju kod žena s peritonealnim ili uretralnim transplantatima.47–57

Do danas nema izvješća o slučajevima ili drugih podataka o spolno prenosivim bolestima među transrodnim muškarcima koji su imali genitalne
operacije koje potvrđuju spol, poput faloplastike ili metoidioplastike.

Stope pregleda HIV­a i STI­ja

Unatoč većem riziku za HIV, transrodne žene i muškarci koji imaju spolne odnose s cisgender muškarcima imaju samo upola manju vjerojatnost da će
biti pregledani na HIV u usporedbi s cisgender MSM­ om.55 Mnogi čimbenici doprinose nižim stopama probira u tim populacijama, uključujući
izbjegavanje preventivne skrbi zbog straha (stvarnog ili očekivanog) diskriminacije, nedostatka pristupa uslugama koje potvrđuju transrodne osobe,
veće stope upotrebe tvari, zabrinutosti zbog povjerljivosti, stigme povezane s HIV­om, troškova, beskućništva, komorbiditeta zdravlja ponašanja i
internalizirane transfobije.2,56,57 Transrodne žene također mogu biti usredotočene na druge zdravstvene potrebe, poput pronalaženja smještaja ili
hormonske skrbi, i manje zabrinute zbog pregleda HIV­a.57,58 Podaci koji se usredotočuju na transrodne žene sugeriraju da je manja vjerojatnost da će
zdravstveni radnici ponuditi testiranje na HIV u usporedbi s cisgenderima. Jedna studija pokazuje da je samo 8% ispitanih transrodnih žena u Brazilu
medicinski stručnjak ponudio testiranje na HIV.57

Dostupni podaci sugeriraju da transrodni MSM dijele mnoge iste prepreke probiru na HIV kao i cisgender MSM, kao što su HIV stigma, nizak percipirani
rizik i zabrinutost zbog povjerljivosti, ali i doživljavaju jedinstvene prepreke u pronalaženju kvalificiranih kliničara i navigaciji uslugama odvojenim od
spola koje ne uključuju transrodni MSM.

PROCJENA SEKSUALNOG ZDRAVLJA
Probir spolno prenosivih bolesti u transrodnoj populaciji trebao bi započeti sveobuhvatnom poviješću seksualnog zdravlja, jer će te informacije
dodatno definirati rizik, kao i mjesta potencijalno izložena spolno prenosivim bolestima. Budući da su mnogi pacijenti s TGD­om izbjegli medicinsku
skrb, zdravstveni djelatnici trebali bi planirati produženi posjet kako bi uspostavili odnos i objasnili postupke prije nego što nastave s fizičkim
pregledom.
Downloaded 2023­1­15 3:7 A  Your IP is 159.242.234.86
Chapter 16: Screening and Prevention of HIV and Sexually Transmitted Infections, Asa Radix; Zil G. Goldstein Page 2 / 13
Prilikom dobivanja procjene seksualnog zdravlja, kliničari bi trebali biti svjesni da su mnogi pacijenti s TGD­om doživjeli seksualnu traumu, kako u
©2023 McGraw Hill. All Rights Reserved.   Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility
djetinjstvu tako i kao odrasli.59–61 Korištenje pristupa skrbi informirane o traumi (TIC) ključno je za sve interakcije pacijenata. TIC ima za cilj
razumjeti, riješiti i ublažiti teret traume s kojim se suočavaju pacijenti prepoznavanjem utjecaja traume i provođenjem politika i postupaka koji imaju
PROCJENA SEKSUALNOG ZDRAVLJA
Butler University
Probir spolno prenosivih bolesti u transrodnoj populaciji trebao bi započeti sveobuhvatnom poviješću seksualnog zdravlja, jer će te informacije
Access Provided by:

dodatno definirati rizik, kao i mjesta potencijalno izložena spolno prenosivim bolestima. Budući da su mnogi pacijenti s TGD­om izbjegli medicinsku
skrb, zdravstveni djelatnici trebali bi planirati produženi posjet kako bi uspostavili odnos i objasnili postupke prije nego što nastave s fizičkim
pregledom.

Prilikom dobivanja procjene seksualnog zdravlja, kliničari bi trebali biti svjesni da su mnogi pacijenti s TGD­om doživjeli seksualnu traumu, kako u
djetinjstvu tako i kao odrasli.59–61 Korištenje pristupa skrbi informirane o traumi (TIC) ključno je za sve interakcije pacijenata. TIC ima za cilj
razumjeti, riješiti i ublažiti teret traume s kojim se suočavaju pacijenti prepoznavanjem utjecaja traume i provođenjem politika i postupaka koji imaju
za cilj oduprijeti se retraumatizaciji. Primjeri uključuju osiguravanje da je fizički prostor dobrodošao; čineći izlaze lako dostupnima; izričito
raspravljanje o povjerljivosti; objašnjavanje razloga za postavljanje pitanja o seksualnom zdravlju; i dobivanje dozvole prije izvođenja povijesti ili bilo
kojeg manevra fizičkog pregleda. Medicinski stručnjaci trebali bi pitati pacijente koje izraze koriste za dijelove tijela, jer neki pacijenti s TGD­om možda
preferiraju izraze koji se bolje usklađuju s njihovim rodnim identitetom. Korištenje neskrivenih izraza, kao što su genitalije ili unutarnji dijelovi, često je
prihvatljivo pacijentima. Poglavlja 11, "Osnovna načela skrbi informirane o traumi i rodno afirmaciji" i 13., "Obavljanje fizičkog pregleda informiranog
o traumi" daju dodatne pojedinosti o tome kako provesti susret s pacijentom na način informiran o traumi.

Poglavlje 12, "Dobivanje seksualne povijesti koja potvrđuje spol", pruža detaljne informacije o komponentama povijesti seksualnog zdravlja i kako
provesti ovu vrstu zdravstvene povijesti pomoću TIC strategija i praksi koje potvrđuju spol. Općenito, sve intervencije koje potvrđuju spol, kao što je
uporaba hormona, propisanih unutar i dobivenih izvan medicinskih okruženja, treba dokumentirati. Treba napomenuti sve operacije i uzeti
anatomski inventar postojećih dijelova tijela, npr. ima li osoba kojoj je pri rođenju dodijeljen ženski spol još uvijek vaginu, maternicu ili jajnike i je li
prošla operacije koje potvrđuju spol, poput metoidioplastike. Također je važno zabilježiti uporabu punila mekog tkiva, jer ti materijali mogu biti
povezani s medicinskim komplikacijama, kao što su infekcije kože i mekog tkiva, migracija silikona, granulomi i vaskulitis.62–65 Komplikacije povezane s
kožom zbog upotrebe silikona, kao što su ulceracija i osip, mogu se teško razlikovati od spolno prenosivih bolesti, a kliničari bi to trebali uzeti u obzir u
diferencijalnoj dijagnozi kožnih lezija.

Povijest seksualnog zdravlja također bi trebala izazvati informacije o spolu seksualnih partnera, bez pretpostavki da su cisgender; seksualna
ponašanja, uključujući seksualni rad; zaštita od spolno prenosivih bolesti (kondomi, posteksponijska profilaksa [PEP], preeksponirana profilaksa
[PrEP]); prošla povijest pregleda i rezultata STI­a; i planovi za trudnoću ili potrebe za kontracepcijom. Povijest seksualnog zdravlja dobra je prilika za
raspravu o mogućnostima planiranja obitelji s transrodnim muškarcima, koji možda nisu svjesni da mogu zatrudnjeti dok su na testosteronu.

STI SCREENING NAKON GENITALNE OPERACIJE KOJA POTVRĐUJE SPOL
Ne postoje nacionalne smjernice koje pružaju pojedinosti o tome kako provesti provjeru spolno prenosivih bolesti kod pojedinaca koji su prošli
operacije koje potvrđuju spol. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navode da rizike povezane s STI­jem i HIV­om treba procijeniti na temelju
trenutne anatomije i seksualnog ponašanja.66 Stoga bi kliničari trebali detaljno razumjeti vrste operacija koje su pacijenti poduzeli kako bi pomogli u
donošenju odluka. STI probir za transrodne osobe također bi trebao uključivati probir na HIV, sifilis i hepatitis C. Pacijentima treba ponuditi
imunizaciju protiv hepatitisa A i B i HPV­a. Iako CDC nije odredio učestalost pregleda STI­a za transrodne osobe, pristup temeljen na riziku može biti
izvediv, npr. svakih 3­6 mjeseci ako osoba sudjeluje u seksualnom ponašanju većeg rizika, uključujući seks bez kondoma, više partnera ili anonimnih
partnera, seks pod utjecajem alkohola ili droga i povijest spolno prenosivih bolesti.

Transrodne žene koje su imale vaginoplastiku i koje se udružuju s cisgender muškarcima ili drugim transrodnim ženama često i dalje imaju prijemčivi
analni seks i trebale bi proći provjeru gonoreje i klamidije na ekstragenitalna mjesta. Vizualni pregled za traženje genitalnih lezija važan je i može se
provesti tijekom pregleda zdjelice pomoću malog spekuluma ili anoskopa. Nije poznato jesu li uzorci urina ili neovaginalni brisevi za gonoreju i
klamidiju superiorniji za probir.

Transrodni muškarci koji su prošli metoidioplastiku još uvijek imaju vaginu, maternicu i jajnike i u skladu s tim treba pregledati spolno prenosive
bolesti. Ekstragenitalno testiranje treba obaviti kod svih pacijenata koji se bave oralnim ili analnim prijemčivim seksom. Pacijenti koji su imali
faloplastiku ili metoidioplastiku s produljenjem uretrala još uvijek mogu imati vaginu; stoga, probir na gonoreju i klamidiju zahtijeva vaginalni bris, jer
uzorak urina nije dovoljan za dijagnosticiranje vaginalne infekcije. Transrodni muškarci koji uzimaju testosteron mogu imati atrofični vaginitis što
rezultira nelagodom tijekom pregleda zdjelice. Trenutna najbolja praksa je korištenje malog spekuluma i maziva na bazi vode. Neki kliničari izvijestili
su o prednostima propisivanja vaginalnog estrogena 2 tjedna prije pregleda.67

Strategije za poboljšanje stope pregleda HIV­a i STI­ja

Procijenjeno je nekoliko strategija kako bi se povećao pristup HIV­u i STI pregledu za osobe s TGD­om. Probir se može olakšati integracijom usluga
seksualnog zdravlja s praksama skrbi koje potvrđuju spol i osposobljavanjem zdravstvenih djelatnika u jedinstvenim zdravstvenim potrebama
Downloaded 2023­1­15 3:7 A  Your IP is 159.242.234.86
Chapter 16: Screening and Prevention of HIV and Sexually Transmitted Infections, Asa Radix; Zil G. Goldstein
populacije TGD­a.68 Page 3 / 13
©2023 McGraw Hill. All Rights Reserved.   Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility
Postoji mnogo načina za stvaranje postavki zdravstvene zaštite koje potvrđuju spol za TGD osobe. Biti otvoreno i vidljivo gostoljubivo prikazivanjem
pravila o nediskriminaciji, LGBTQIA+ zastave ili simboli, umjetnička djela, brošure i časopisi koji uključuju rodnu raznolikost i imaju uniseks ili
su o prednostima propisivanja vaginalnog estrogena 2 tjedna prije pregleda.67 Butler University
Access Provided by:
Strategije za poboljšanje stope pregleda HIV­a i STI­ja

Procijenjeno je nekoliko strategija kako bi se povećao pristup HIV­u i STI pregledu za osobe s TGD­om. Probir se može olakšati integracijom usluga
seksualnog zdravlja s praksama skrbi koje potvrđuju spol i osposobljavanjem zdravstvenih djelatnika u jedinstvenim zdravstvenim potrebama
populacije TGD­a.68

Postoji mnogo načina za stvaranje postavki zdravstvene zaštite koje potvrđuju spol za TGD osobe. Biti otvoreno i vidljivo gostoljubivo prikazivanjem
pravila o nediskriminaciji, LGBTQIA+ zastave ili simboli, umjetnička djela, brošure i časopisi koji uključuju rodnu raznolikost i imaju uniseks ili
svespolne zahode pomažu u prenošenju prihvaćenog i gostoljubivog uredskog okruženja. Još je važnije imati osoblje klinike koje poštuje i obučeno je
kako se obratiti pacijentima bez pretpostavki o rodnom identitetu, poput izbjegavanja upotrebe rodno uvjetovanih zamjenica ili rodnog jezika (npr.
gospođo, gospodine), osim ako se posebno ne pita koje pojmove pacijent koristi. Sve klinike trebaju imati obrasce za registraciju koji omogućuju
ljudima da dokumentiraju svoj rodni identitet, kao i spol dodijeljen pri rođenju.69 Zdravstveni djelatnici trebali bi biti upoznati sa specifičnim
preventivnim zdravstvenim potrebama pacijenata s TGD­om i učincima hormonske terapije koja potvrđuje spol. Osoblje ureda također bi trebalo biti
spremno za rješavanje problema koji se neizbježno javljaju s osiguravajućim društvima, ljekarnama i laboratorijskim uslugama kada rodni identitet
pacijenta nije u skladu s dokumentacijom o osiguranju (tablica 16­1).

Table 16­1
How to Create a Gender­Affirming Clinical Setting

Action Rationale

Prominently display transgender­inclusive posters, Signal to TGD people that you have considered the best way to serve them
policies, and literature

Using gender­inclusive language at all times to You cannot tell someone’s gender identity by looking at them, and this practice avoids the
address all patients possibility of inadvertently misgendering someone

Gender­inclusive signage on all patient­accessible TGD people often have anxiety around being harassed because of their TGD status while using
rest rooms restrooms, and all­gender restrooms assure TGD people that they are welcome

Hire TGD staff TGD staff will help contribute to a welcoming environment for transgender patients as well as
create more exposure to transgender issues in the office

Delay physical exams that require disrobing until a TGD patients will feel more comfortable having their bodies if they have a trusting relationship
patient–clinician relationship is well established with the clinician

Ask for sex assigned at birth and current gender These questions gather all medical information and allow for TGD people to express the correct
identity separately on intake forms gender while also providing relevant information about their organs present at birth

TGD, transgender and gender­diverse.

Specifični alati za poboljšanje probira na HIV uključuju upotrebu brzog testiranja na mjestu njege, odnosno testiranja provedenog u vrijeme i na
mjestu skrbi za pacijente s odmah dostupnim rezultatima. Pokazalo se da testiranje na mjestu njege povećava primjenu testiranja na HIV među
cisgenderima i muškarcima seksualne manjine. Posebno je važno kada se nudi testiranje na HIV transrodnim ženama, jer je manja vjerojatnost da će se
od druge populacije vratiti u kliniku kako bi se dobili rezultati testova.57 Korištenje mobilnih medicinskih jedinica bila je uspješna strategija za
uključivanje transrodnih žena u usluge seksualnog zdravlja, posebno one koje razmjenjuju seks za novac, jer se možda nerado bave uslugama u
klinici.70 Mnoge transrodne žene prijavljuju da su više zainteresirane za testiranje na HIV ako ga provodi vršnjak, a ne zdravstveni radnik.57 Ova je
strategija u skladu s podacima koji pokazuju da i internetske i osobne socijalne potpore mogu poboljšati stopu testiranja na HIV.71 Samotestiranje na
HIV također može povećati stopu probira među cisgender MSM­om i transrodnim ženama.72 Novi podaci, međutim, pokazuju da ova strategija može
rezultirati nižim stopama povezanosti s skrbi od tradicionalnih testova koje provodi kliničar ili obučeni tester za HIV.72–74

Pokazalo se da je samonaplata uzoraka za testiranje gonoreje i klamidije izvediva i ekvivalentna u usporedbi s uzorcima prikupljenim kliničarima.75
Downloaded 2023­1­15 3:7 A  Your IP is 159.242.234.86
Samo­prikupljanje uzoraka kod kuće mnogi pacijenti preferiraju u odnosu na prikupljanje u klinici76 i pruža prihvatljivu alternativu za pacijente s TGD­
Chapter 16: Screening and Prevention of HIV and Sexually Transmitted Infections, Asa Radix; Zil G. Goldstein Page 4 / 13
om koji možda nerado koriste toalete klinike.
©2023 McGraw Hill. All Rights Reserved.   Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility

STRATEGIJE PREVENCIJE
klinici.70 Mnoge transrodne žene prijavljuju da su više zainteresirane za testiranje na HIV ako ga provodi vršnjak, a ne zdravstveni radnik.57 Ova je
strategija u skladu s podacima koji pokazuju da i internetske i osobne socijalne potpore mogu poboljšati stopu testiranja na HIV.71 Samotestiranje na
Butler University
HIV također može povećati stopu probira među cisgender MSM­om i transrodnim ženama.72 Novi podaci, međutim, pokazuju da ova strategija može
Access Provided by:

rezultirati nižim stopama povezanosti s skrbi od tradicionalnih testova koje provodi kliničar ili obučeni tester za HIV.72–74

Pokazalo se da je samonaplata uzoraka za testiranje gonoreje i klamidije izvediva i ekvivalentna u usporedbi s uzorcima prikupljenim kliničarima.75
Samo­prikupljanje uzoraka kod kuće mnogi pacijenti preferiraju u odnosu na prikupljanje u klinici76 i pruža prihvatljivu alternativu za pacijente s TGD­
om koji možda nerado koriste toalete klinike.

STRATEGIJE PREVENCIJE
Prevencija HIV­a

Od početka pandemije HIV­a /AIDS­a postignut je znatan napredak u razumijevanju prijenosa i prevencije HIV­a, ali zapanjujuće stope novih HIV
infekcija i dalje se događaju svakodnevno širom svijeta.77 Pandemija HIV­a/AIDS­a događa se u složenom društvenom okruženju u kojem na prijenos
HIV­a utječe konstelacija društvenih normi.78,79 Primjeri uključuju specifične seksualne prakse kao što su prijemčivi analni odnos, obrasci seksualnog
partnerstva, uključujući više seksualnih partnera, kontekstualni utjecaji kao što su sudjelovanje u seksu na javnim mjestima, seksualne mreže, spolna
nejednakost, seksualni rad, izbor kontracepcije, rekreativna uporaba tvari koje smanjuju seksualne inhibicije i povećavaju rizik od dijeljenja pribora za
droge te pogubnu stigmu koja i dalje ograničava pristup zdravstvenoj skrbi za mnoge visokorizične i zaražene pojedinci.78,79

Prevencija prijenosa seksualnog HIV­a značajan je prioritet od početka epidemije HIV­a, a nijedna intervencija prevencije nije se pokazala potpuno
učinkovitom.78 Najmoćnija intervencija za smanjenje vertikalnog i horizontalnog seksualnog prijenosa HIV­a je ART za osobe zaražene HIV­om ili
"liječenje kao prevencija".78 Iako nesavršena, dosljedna uporaba zaštite od barijera u obliku kondoma od lateksa ili zubnih brana može smanjiti
prijenos HIV­a za 90­95%.80 Jedan od najuspješnijih pristupa prevenciji HIV­a je PrEP s dnevnom, oralnom, fiksnom dozom kombinacije tenofovir
disoproksil fumarata (TDF) i emtricitabina (FTC).

HIV PrEP koji koristi kombinaciju fiksne doze tenofovir disoproksil fumarata i emtricitabina (TDF/FTC) preporučuje CDC od 2011. godine.81 Drugi
agens, tenofovir alafenamid i emtricitabin (TAF/FTC), odobren je 2019. godine. Upotreba TDF/FTC preporučuje se svim osobama s rizikom od spolnog
stjecanja HIV­a,82 dok je TAF/FTC odobren samo za muškarce cisgendera i transrodne žene.

Nakon pokretanja TDF /FTC, smatra se da se zaštita od stjecanja HIV­a rektalnom izloženošću javlja nakon 7 dana. Za izloženost genitalijama i krvi
smatra se da koncentracije lijekova dosežu optimalnu razinu zaštite nakon 20 dana liječenja, iako se zaštita može pojaviti ranije. Zbog zaostajanja
između pokretanja PrEP­a i početka zaštite, transrodne muškarce i nebinarne osobe koje imaju vaginalni / frontalni seks treba savjetovati o korištenju
kondoma za to vrijeme.

Neke male studije sugeriraju da kombinacija terapije hormonima estrogena s TDF/FTC­om može rezultirati nižom razinom tenofovira u plazmi83 i
promjene u omjerima tenofovirnih metabolita u rektalnom tkivu. Međutim, pokazalo se da ta smanjenja ne smanjuju učinkovitost PrEP­a u
transrodnih žena.84 U obje studije, razina estradiola nije bila pod utjecajem prisutnosti oralnog PrEP­a.83,85 Zapravo, dosadašnje studije pokazuju da
se čini da je PrEP učinkovit kod transrodnih žena koje ga redovito uzimaju. Koncentracije lijekova u kliničkom ispitivanju iPrEx (Preexposure
Prophylaxis Initiative) bile su u korelaciji sa zaštitom PrEP­a, a kod transrodnih žena koje su imale koncentraciju lijekova ekvivalentnu uzimanju četiri ili
više tableta tjedno nije bilo zaraženih HIV­om, a nisu se pojavile infekcije HIV­om.86,87 Najveći rizik za učinkovitost PrEP­a kod transrodnih osoba je
nedostatak svijesti o PrEP­u i činjenica da mnogima nije ponuđen PrEP. Kliničari bi trebali procijeniti sve pacijente za prihvatljivost PrEP­a, razgovarati
o rizicima i prednostima liječenja i olakšati pristup programima pomoći pacijentima ako su financije prepreka (tablica 16­2.) Važno je naglasiti
pacijentima da PrEP ne smanjuje razinu hormona jer taj strah može spriječiti transrodne žene da pokrenu liječenje.88,89 Alternativni način doziranja
PrEP­a s TDF/FTC­om je uzimanje na zahtjev umjesto svakodnevno, s dvije tablete TDF / FTC 2­24 sata prije seksa i jednim dodatnim tabletom 24 i 48
sati nakon seksa.90 Međutim, ovaj raspored doziranja ne preporučuje se transrodnim ženama koje primaju estrogen ili osobama koje imaju vaginalni /
frontalni seks, jer je proučavan samo kod muškaraca cisgendera.

Table 16­2
Preexposure Prophylaxis (PrEP) Resources

Program Weblink

Ready, Set, PrEP Program https://www.getyourprep.com/
Downloaded 2023­1­15 3:7 A  Your IP is 159.242.234.86
Chapter 16: Screening and Prevention of HIV and Sexually Transmitted Infections, Asa Radix; Zil G. Goldstein Page 5 / 13
The Advancing Access Co­Pay Coupon Program https://www.gileadadvancingaccess.com/
©2023 McGraw Hill. All Rights Reserved.   Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility

The Advancing Access Medication Assistance Program https://www.gileadadvancingaccess.com/
pacijentima da PrEP ne smanjuje razinu hormona jer taj strah može spriječiti transrodne žene da pokrenu liječenje.88,89 Alternativni način doziranja
Butler University
PrEP­a s TDF/FTC­om je uzimanje na zahtjev umjesto svakodnevno, s dvije tablete TDF / FTC 2­24 sata prije seksa i jednim dodatnim tabletom 24 i 48
Access Provided by:
sati nakon seksa.90 Međutim, ovaj raspored doziranja ne preporučuje se transrodnim ženama koje primaju estrogen ili osobama koje imaju vaginalni /
frontalni seks, jer je proučavan samo kod muškaraca cisgendera.

Table 16­2
Preexposure Prophylaxis (PrEP) Resources

Program Weblink

Ready, Set, PrEP Program https://www.getyourprep.com/

The Advancing Access Co­Pay Coupon Program https://www.gileadadvancingaccess.com/

The Advancing Access Medication Assistance Program https://www.gileadadvancingaccess.com/

U cjevovodu postoje i drugi agensi, uključujući dugotrajni injekcijski PrEP (cabotegravir) i nekoliko sredstava s različitim mehanizmima djelovanja i
načinima isporuke (npr. Islatravir, vaginalni prstenovi, vaginalni i rektalni mikrobicidi i široko neutralizirajuća monoklonska protutijela, implantate za
lijekove i transdermalne uređaje).91 Nažalost, dosadašnja klinička ispitivanja uključivala su malo, ako ih ima, TGD ljudi, tako da malo znamo o njihovim
sklonostima liječenju. Transrodne žene izrazile su zanimanje za dugotrajne injekcije zbog percipiranog lakšeg pridržavanja; međutim, potrebno je
riješiti zabrinutost zajednice u vezi s logistikom primanja liječenja i mogućim interakcijama s lijekovima.92

Naposljetku, i dalje postoji nada na horizontu u obliku tekućih istraživanja o učinkovitom cjepivu protiv HIV­a. Primarni izazovi za razvoj učinkovitog
cjepiva protiv HIV­a uključuju potrebu za zaštitom od globalno raznolikih sojeva virusa i nejasnih imunoloških korelata zaštite.93

STI prevencija

Intervencije za prevenciju spolno prenosivih bolesti tradicionalno su se usredotočile na odgađanje seksualnog debija, poboljšanje stope upotrebe
kondoma, olakšavanje pregovora o kondomima, smanjenje broja seksualnih partnera i smanjenje učestalosti spolnog odnosa.94,95 Postoji samo
nekoliko kliničkih ispitivanja koja su se usredotočila na smanjenje seksualnog rizika među transrodnim osobama. Jedna studija koja je koristila
kulturno specifičnu intervenciju prevencije HIV­a temeljenu na osnaživanju rezultirala je značajnim smanjenjem analnog seksa bez kondoma za 40%
među mladim transrodnim ženama.96

Biomedicinske intervencije trenutno se istražuju u populacijama mikrosgendera MSM kako bi se smanjile bakterijske spolno prenosive bolesti. U
jednoj maloj studiji, uzimanje 200 mg doksiciklina u roku od 24 sata od analnog ili oralnog seksa bez kondoma smanjilo je učestalost sifilisa i
klamidije.97 U drugoj maloj studiji, upotreba 100 mg doksiciklina smanjila je učestalost gonoreje, klamidije i sifilisa.98 Dugoročni učinci doksiciklinske
profilakse na antimikrobnu rezistenciju, međutim, nisu poznati, a taj pristup nije proučavan u transrodnim populacijama. Trenutno doksiciklin nije
odobren od strane CDC­a ili Američke agencije za hranu i lijekove za STI profilaksu.

Druga preventivna strategija je cijepljenje. Trenutno su cjepiva dostupna za hepatitis B i humani papiloma virus. Smjernice za cijepljenje odraslih
dostupne su na web mjestu CDC­a (https://www.cdc.gov/vaccines/schedules/hcp/imz/adult.html).

SAŽETAK
TGD osobe, posebno transrodne crne i latinoameričke / latino transrodne žene, doživljavaju visoke stope HIV­a i spolno prenosivih bolesti.

Zdravstveni radnici igraju važnu ulogu u raspravi o strategijama prevencije HIV­a i spolno prenosivih bolesti s pacijentima.

Trebalo bi dobiti sveobuhvatnu povijest seksualnog zdravlja koja uključuje detalje svih postupaka koji potvrđuju spol kako bi se pružile
individualizirane preporuke za probir spolno prenosivih bolesti i HIV­a te savjetovanje o smanjenju rizika.

HIV PrEP s emtricitabinom /tenofovir disoproksil fumaratom važna je biomedicinska intervencija za smanjenje stjecanja HIV­a za transrodne
osobe izložene riziku od INFEKCIJE HIV­om.

STUDIJA SLUČAJA: ESTHER
Downloaded 2023­1­15 3:7 A  Your IP is 159.242.234.86
Chapter 16: Screening and Prevention of HIV and Sexually Transmitted Infections, Asa Radix; Zil G. Goldstein Page 6 / 13
Esther je 32­godišnja transrodna žena koja se predstavlja na rutinskom pregledu zdravstvenog održavanja. Započela je hormonsku terapiju koja
©2023 McGraw Hill. All Rights Reserved.   Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility
potvrđuje spol u dobi od 24 godine i trenutno uzima oralni estradiol 4 mg dnevno i spironolakton 300 mg dnevno. Nije imala nikakve operacije koje
potvrđuju spol, ali je prije nekoliko godina podvrgnuta injekciji silikona u bokove. Prije šest mjeseci prekinula je dugogodišnju vezu s muškarcem
Trebalo bi dobiti sveobuhvatnu povijest seksualnog zdravlja koja uključuje detalje svih postupaka koji potvrđuju spol kako bi se pružile
individualizirane preporuke za probir spolno prenosivih bolesti i HIV­a te savjetovanje o smanjenju rizika. Butler University
Access Provided by:
HIV PrEP s emtricitabinom /tenofovir disoproksil fumaratom važna je biomedicinska intervencija za smanjenje stjecanja HIV­a za transrodne
osobe izložene riziku od INFEKCIJE HIV­om.

STUDIJA SLUČAJA: ESTHER
Esther je 32­godišnja transrodna žena koja se predstavlja na rutinskom pregledu zdravstvenog održavanja. Započela je hormonsku terapiju koja
potvrđuje spol u dobi od 24 godine i trenutno uzima oralni estradiol 4 mg dnevno i spironolakton 300 mg dnevno. Nije imala nikakve operacije koje
potvrđuju spol, ali je prije nekoliko godina podvrgnuta injekciji silikona u bokove. Prije šest mjeseci prekinula je dugogodišnju vezu s muškarcem
cisgenderom i ponovno je počela izlaziti pomoću internetskih aplikacija. Uvijek koristi kondome za analni seks s novim partnerima, iako to nije činila
dosljedno s bivšim dečkom. Danas je asimptomatska. Nalazi rutinskog pregleda su u granicama normale. Probir na spolno prenosive bolesti uključuje
brzi HIV zaslon, analne i orofaringealne briseve, uzorak urina za gonoreju i klamidiju te testiranje krvi na sifilis i hepatitis C. Poznato je da je imuna na
hepatitis A i B. Rezultati brzog testa probira na HIV su negativni. Rezultati sljedećeg dana su pozitivni na oralnu gonoreju i sifilis RPR 1:32 (posljednji test
prije 6 mjeseci bio je nereaktivan). Esther je uznemirena i navodi da nije mislila da je u opasnosti od spolno prenosivih bolesti jer uvijek koristi
kondome sa svojim novim seksualnim partnerima. Nakon rasprave o rezultatima liječi se ceftriaksonom, azitromicinom i benzatininom penicilinom G.
Budući da joj je nedavno dijagnosticiran STI, zadovoljava kriterije za HIV PrEP s oralnim emtricitabinom / tenofovir disoproksilni fumarat. S njom se
raspravlja o ovoj opciji. Esther kaže da je čula za PrEP, ali nikada nije mislila da je izložena riziku od HIV­a. Zainteresirana je, ali zabrinuta zbog mogućih
interakcija s hormonskom terapijom, kao i drugih štetnih učinaka. Ona navodi da prvo želi sama istražiti, ali pristaje na sastanak s vršnjačkim
navigatorom PrEP­a kasnije tijekom tjedna. Sastanak se zakazuje za 3 dana kako bi se sastao s navigatorom PrEP­a, a za 3 mjeseca za ponovljeni STI
pregled zakazuje se još jedan sastanak. Esther je poslana kući s informacijama o PrEP­u o kojima će raspravljati na navigacijskom posjetu PrEP­u.
Međutim, ona ne uspijeva zadržati ovaj prvi zakazani sastanak.

Pitanja za raspravu

Koje strategije zdravstveni djelatnici mogu koristiti za poboljšanje stope pregleda spolno prenosivih bolesti među pacijentima s TGD­om?

Kako bi zdravstveni djelatnik mogao riješiti zabrinutost zbog učinkovitosti i sigurnosti HIV PrEP­a s transrodnom ženom koja je zabrinuta zbog
učinaka na njezin hormonski režim?

Kako biste pristupili STI probiru kod transrodnog muškarca koji ima spolne odnose s cisgender muškarcima i prije i nakon operacije koja
potvrđuje spol (metoidioplastika)?

Kako biste savjetovali nebinarnu osobu kojoj je pri rođenju dodijeljena žena, transrodnu ženu i transrodnog muškarca o njihovim mogućnostima
prevencije HIV­a?

Kako bi kliničari trebali pristupiti pojedincima koji s vremenom predstavljaju ponavljajuće spolno prenosive bolesti i ne žele se uključiti u
preventivne mjere kao što je PrEP?

Koje su najbolje prakse za dobivanje povijesti seksualnog zdravlja kod transrodnih osoba koje su doživjele traumu?

Koja su sredstva zajednice dostupna za pružanje financijske potpore pacijentima koji ne mogu platiti PrEP?

REFERENCE

1. Bijeli Hughto JM, Reisner SL, Pachankis JE. Transrodna stigma i zdravlje: kritički pregled determinanta, mehanizama i intervencija stigme. Soc Sci
Med.  2015;147:222–231. [PubMed: 26599625] 

2. James SE, Herman JL, Rankin S, Keisling M, Mottet L, Anafi M. Izvješće američkog transrodnog istraživanja iz 2015. godine. Nacionalni centar za
transrodnu jednakost. Objavljeno online 2016.

3. Reisner SL, Hughto JMW, Dunham EE et al. Pravna zaštita u javnim smještajnim objektima: kritično javnozdravstveno pitanje za transrodne i rodno
nesukladne osobe. Milbank Q.  2015;93(3):484–515. [PubMed: 26219197] 

4. Meerwijk EL, Sevelius JM. Veličina transrodne populacije u Sjedinjenim Državama: meta­regresija uzoraka vjerojatnosti temeljenih na populaciji. Am
J Javno zdravstvo . 2017;107(2):e1–e8. [PubMed: 28075632] 

5. Zima S, Dijamant M, Zelena J, et al. Transrodne osobe: zdravlje na marginama društva. Lancet . 2016;388(10042):390–400. [PubMed: 27323925] 
Downloaded 2023­1­15 3:7 A  Your IP is 159.242.234.86
Chapter 16: Screening and Prevention of HIV and Sexually Transmitted Infections, Asa Radix; Zil G. Goldstein Page 7 / 13
©2023 McGraw Hill. All Rights Reserved.   Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility
6. Coleman E, Bockting W, Botzer M, et al. Standardi skrbi za zdravlje transseksualnih, transrodnih i rodno nesukladnih osoba, verzija 7. Int J
Transgend.  2012;13(4):165–232.
3. Reisner SL, Hughto JMW, Dunham EE et al. Pravna zaštita u javnim smještajnim objektima: kritično javnozdravstveno pitanje za transrodne i rodno
nesukladne osobe. Milbank Q.  2015;93(3):484–515. [PubMed: 26219197]  Butler University
Access Provided by:
4. Meerwijk EL, Sevelius JM. Veličina transrodne populacije u Sjedinjenim Državama: meta­regresija uzoraka vjerojatnosti temeljenih na populaciji. Am
J Javno zdravstvo . 2017;107(2):e1–e8. [PubMed: 28075632] 

5. Zima S, Dijamant M, Zelena J, et al. Transrodne osobe: zdravlje na marginama društva. Lancet . 2016;388(10042):390–400. [PubMed: 27323925] 

6. Coleman E, Bockting W, Botzer M, et al. Standardi skrbi za zdravlje transseksualnih, transrodnih i rodno nesukladnih osoba, verzija 7. Int J
Transgend.  2012;13(4):165–232.

7. Johns MM, Lowry R, Andrzejewski J, et al. Transrodni identitet i iskustva viktimizacije nasilja, upotrebe supstanci, rizika od samoubojstva i
ponašanja seksualnog rizika među srednjoškolcima ­ 19 država i velikih gradskih školskih okruga, 2017. MMWR Morbid Mortal Weekly Rep.
2019;68(3):67–71.

8. Reisner SL, Radix A, Deutsch MB. Integrirana transrodna klinička skrb i istraživanje transrodnih osoba koje potvrđuju spol. J Stječe Immune Defic
Syndr.  2016;72(Suppl 3):S235–S242. [PubMed: 27429189] 

9. Kanader JK, Harfouch O, Kodadek LM et al. Vremenski trendovi u operaciji koja potvrđuje spol među transrodnim pacijentima u Sjedinjenim
Državama. JAMA kirurgija . 2018;153(7):609–616. [PubMed: 29490365] 

10. Patel P, Borkowf CB, Brooks JT, Lasry A, Lansky A, Mermin J. Procjena rizika prijenosa HIV­a po činu: sustavni pregled. AIDS.  2014;28(10):1509–
1519. [PubMed: 24809629] 

11. Fein LA, Salgado CJ, Sputova K, Estes CM, Medina CA. Seksualne preferencije i partnerstva transrodnih osoba sredinom ili nakon tranzicije. J
Homoseksualac.  2018;65(5):659–671.

12. Becasen JS, Denard CL, Mullins MM, Higa DH, Gutljaj TA. Procjena prevalencije HIV­a i seksualnog ponašanja među američkom transrodnom
populacijom: sustavni pregled i metaanaliza, 2006.­2017. Am J Javno zdravstvo . 2019;109(1):e1–e8. [PubMed: 30496000] 

13. Baral SD, Poteat T, Strömdahl S, Wirtz AL, Guadamuz TE, Beyrer C. Svjetski teret HIV­a kod transrodnih žena: sustavni pregled i meta­analiza. Lancet
Infect Dis.  2013;13(3):214–222. [PubMed: 23260128] 

14. Poteat T, Scheim A, Xavier. J, Reisner S, Baral S. Globalna epidemiologija HIV infekcije i srodnih sindemika koje pogađaju transrodne osobe. J
Stječe sindikat imunološkog nedostatka (1999).  2016;72(Suppl 3):S210–219.

15. Wansom T, Guadamuz TE, Vasan S. Transrodna populacija i HIV: jedinstveni rizici, izazovi i mogućnosti. J virus erad.  2(2):87–93. [PubMed:
27482441] 

16. Sevelije JM. Rodna afirmacija: okvir za konceptualizaciju rizičnog ponašanja među transrodnim ženama u boji. Seksualne uloge.  2013;68(11­
12):675–689. [PubMed: 23729971] 

17. Nuttbrock L, Bockting W, Rosenblum A et al. Rodno zlostavljanje i velika depresija među transrodnim ženama: prospektivna studija ranjivosti i
otpornosti. Am J Javno zdravstvo . 2014;104(11):2191–2198. [PubMed: 24328655] 

18. Povratak CJ, Fletcher JB. Prevalencija HIV­a, upotreba tvari i ponašanje seksualnog rizika među transrodnim ženama regrutiranim putem dosega.
AIDS Behav.  2014;18(7):1359–1367. [PubMed: 24287786] 

19. Povratak CJ, Clark K, Holloway IW, Fletcher JB. Zdravstvene razlike, rizična ponašanja i korištenje zdravstvene zaštite među transrodnim ženama u
okrugu Los Angelesa: usporedba od 1998. do 1999. do 2015.­2016. AIDS Behav.  2018;22(8):2524–2533. [PubMed: 29804273] 

20. Herbst JH, Jacobs ED, Finlayson TJ, et al. Procjena prevalencije HIV­a i rizičnog ponašanja transrodnih osoba u Sjedinjenim Državama: sustavni
pregled. AIDS Behav.  2008;12(1):1–17. [PubMed: 17694429] 

21. Ongwandee S, Lertpiriyasuwat C, Khawcharoenporn T, et al. Provedba programa testiranja, liječenja i sprječavanja HIV­a među muškarcima koji
imaju spolne odnose s muškarcima i transrodnim ženama na Tajlandu, 2015.­2016. PLos 1 . 2018;13(7):e0201171. [PubMed: 30044867] 

22. Beckwith CG, Kuo Ja, Fredericksen. RJ et al. Rizična ponašanja i ishodi kontinuuma skrbi o HIV­u među transrodnim ženama i cisgender
Downloaded 2023­1­15 3:7 A  Your IP is 159.242.234.86
muškarcima zaraženim HIV­om koji su uključeni u kazneno pravosuđe: podaci iz Inicijative za traženje, testiranje, liječenje i zadržavanje usklađivanja.
Chapter 16: Screening and Prevention of HIV and Sexually Transmitted Infections, Asa Radix; Zil G. Goldstein Page 8 / 13
PLos 1 . 2018;13(5):e0197730. [PubMed: 29787580] 
©2023 McGraw Hill. All Rights Reserved.   Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility

23. Somia IKA, Teeratakulpisarn N, Jeo WS et al. Prevalencija i čimbenici rizika za analni visokorizični HPV među HIV negativnim i HIV pozitivnim MSM­
pregled. AIDS Behav.  2008;12(1):1–17. [PubMed: 17694429] 
Butler University
Access Provided by:
21. Ongwandee S, Lertpiriyasuwat C, Khawcharoenporn T, et al. Provedba programa testiranja, liječenja i sprječavanja HIV­a među muškarcima koji
imaju spolne odnose s muškarcima i transrodnim ženama na Tajlandu, 2015.­2016. PLos 1 . 2018;13(7):e0201171. [PubMed: 30044867] 

22. Beckwith CG, Kuo Ja, Fredericksen. RJ et al. Rizična ponašanja i ishodi kontinuuma skrbi o HIV­u među transrodnim ženama i cisgender
muškarcima zaraženim HIV­om koji su uključeni u kazneno pravosuđe: podaci iz Inicijative za traženje, testiranje, liječenje i zadržavanje usklađivanja.
PLos 1 . 2018;13(5):e0197730. [PubMed: 29787580] 

23. Somia IKA, Teeratakulpisarn N, Jeo WS et al. Prevalencija i čimbenici rizika za analni visokorizični HPV među HIV negativnim i HIV pozitivnim MSM­
om i transrodnim ženama u tri zemlje jugoistočne Azije. Medicina . 2018;97(10):e9898. [PubMed: 29517698] 

24. Kojima N, Park H, Konda KA, et al. Picasso Kohorta: osnovne karakteristike skupine muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima i muško­
ženskim transrodnim ženama s visokim rizikom od infekcije sifilisom u Limi, Peru. BMC Infect Dis . 2017;17.
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5387233/.

25. Allan­Blitz L­T, Konda KA, Calvo GM et al. Visoka učestalost izvan­genitalnih gonorejskih i klamidijskih infekcija među visokorizičnim muškarcima
koji imaju spolne odnose s muškarcima i transrodnim ženama u Peruu. Int J STD AIDS.  2018;29(6):568–576. [PubMed: 29183269] 

26. Hiransuthikul A, Janamnuaysook R, Sungsing T, et al. Visok teret klamidije i gonoreje u ždrijelo, rektalnim i uretralnim mjestima među tajlandskim
transrodnim ženama: implikacije za odabir anatomskog mjesta za probir STI­a. Seksualna transm infekcija.  2019;95(7):534–539. [PubMed: 30982000] 

27. Crosby RA, Salazar LF, Brdo B, Mena L. Usporedba ponašanja rizika od HIV­a između mladih crnih cisgender muškaraca koji imaju spolne odnose s
muškarcima i mladih crnih transrodnih žena koje imaju spolne odnose s muškarcima. Int J STD AIDS.  2018;29(7):665–672. [PubMed: 29350112] 

28. Moriarty KE, Segura ER, Gonzales W, jezero JE, Cabello R, Clark JL. Procjena spolno prenosivih infekcija i rizika od HIV­a među transrodnim ženama
u Limi, Peru: izvan ponašanja. LGBT zdravlje . 2019;6(7):370–376.

29. Fernandes FRP, Zanini PB, Rezende GR et al. Infekcija sifilisom, seksualne prakse i biseksualno ponašanje među muškarcima koji imaju spolne
odnose s muškarcima i transrodnim ženama: studija presjeka. Seksualna transm infekcija.  2015;91(2):142–149. [PubMed: 25301711] 

30. Sahastrabuddhe S, Gupta A, Stuart E, et al. Spolno prenosive infekcije i rizična ponašanja među transrodnim osobama (Hijras) iz Punea u Indiji. J
Stjecanje imunološkog defičkog sindr­a (1999) . 2012;59(1):72–78.

31. Dos Ramos Farías MS, Garcia MN, Reynaga E, et al. Prvo izvješće o spolno prenosivim infekcijama među trans (muški do ženski transvestiti,
transseksualci ili transrodni) i muški seksualni radnici u Argentini: visoka HIV, HPV, HBV i prevalencija sifilisa. Int J Infect Dis.  2011;15(9):e635–e640.
[PubMed: 21742530] 

32. Karoben M, Bolčić F, Farías MSDR, Quarleri J, Ávila MM. HIV, HBV i HCV molekularna epidemiologija među trans (transvestitima, transseksualcima i
transrodnim) seksualnim radnicima u Argentini. J Med Virol.  2014;86(1):64–70. [PubMed: 24123155] 

33. Kalinder D, Kuhar T, Čitaj P, et al. Seksualno prenosive infekcije među transrodnim muškarcima i ženama koji pohađaju australske klinike za
seksualno zdravlje. Med J. Austr.  2019;211(9):406–411.

34. Reisner  SL, Hughto  JMW, Pardee  D, Sevelius  J. Syndemics and gender affirmation: HIV sexual risk in female­to­male trans masculine adults
reporting sexual contact with cisgender males. Int J STD AIDS.  2016;27(11):955–966.  [PubMed: 26384946] 

35. Reisner  SL, Moore  CS, Asquith  A,  et al. High risk and low uptake of pre­exposure prophylaxis to prevent HIV acquisition in a national online sample
of transgender men who have sex with men in the United States. J Int AIDS Soc.  2019;22(9):e25391.  [PubMed: 31536171] 

36. Reisner  SL, White  JM, Mayer  KH, Mimiaga  MJ. Sexual risk behaviors and psychosocial health concerns of female­to­male transgender men
screening for STDs at an urban community health center. AIDS Care.  2014;26(7):857–864.  [PubMed: 24206043] 

37. Stephens  SC, Bernstein  KT, Philip  SS. Male to female and female to male transgender persons have different sexual risk behaviors yet similar rates
of STDs and HIV. AIDS Behav.  2011;15(3):683–686.  [PubMed: 20694509] 

38. Prevalence of Human Immunodeficiency Virus, Hepatitis B Virus, and Hepatitis C Virus Infections Among Transgender Persons Referred to an Italian
Downloaded 2023­1­15 3:7 A  Your IP is 159.242.234.86
Center for Total Sex Reassignment Surgery—PubMed. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/27322038/.
Chapter 16: Screening and Prevention of HIV and Sexually Transmitted Infections, Asa Radix; Zil G. Goldstein Page 9 / 13
©2023 McGraw Hill. All Rights Reserved.   Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility
39. Pitasi  MA, Kerani  RP, Kohn  R,  et al. Chlamydia, gonorrhea, and human immunodeficiency virus infection among transgender women and
transgender men attending clinics that provide sexually transmitted disease services in six US cities: results from the Sexually Transmitted Disease
screening for STDs at an urban community health center. AIDS Care.  2014;26(7):857–864.  [PubMed: 24206043] 
Butler University
Access Provided by:
37. Stephens  SC, Bernstein  KT, Philip  SS. Male to female and female to male transgender persons have different sexual risk behaviors yet similar rates
of STDs and HIV. AIDS Behav.  2011;15(3):683–686.  [PubMed: 20694509] 

38. Prevalence of Human Immunodeficiency Virus, Hepatitis B Virus, and Hepatitis C Virus Infections Among Transgender Persons Referred to an Italian
Center for Total Sex Reassignment Surgery—PubMed. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/27322038/.

39. Pitasi  MA, Kerani  RP, Kohn  R,  et al. Chlamydia, gonorrhea, and human immunodeficiency virus infection among transgender women and
transgender men attending clinics that provide sexually transmitted disease services in six US cities: results from the Sexually Transmitted Disease
Surveillance Network. Sex Transm Dis.  2019;46(2):112–117.  [PubMed: 30278030] 

40. Shover  CL, DeVost  MA, Beymer  MR, Gorbach  PM, Flynn  RP, Bolan  RK. Using sexual orientation and gender identity to monitor disparities in HIV,
sexually transmitted infections, and viral hepatitis. Am J Public Health . 2018;108(S4):S277–S283.  [PubMed: 30383431] 

41. Tordoff  DM, Morgan  J, Dombrowski  JC, Golden  MR, Barbee  LA. Increased ascertainment of transgender and non­binary patients using a 2­step
versus 1­step gender identity intake question in an STD clinic setting. Sex Transm Dis.  2019;46(4):254–259.  [PubMed: 30516726] 

42. Salim  A, Poh  M. Gender­affirming penile inversion vaginoplasty. Clin Plastic Surg.  2018;45(3):343–350.

43. Schechter  LS. Gender confirmation surgery: an update for the primary care provider. Transgend Health . 2016;1(1):32–40.  [PubMed: 29159295] 

44. Salgado  CJ, Nugent  A, Kuhn  J, Janette  M, Bahna  H. Primary sigmoid vaginoplasty in transwomen: technique and outcomes. BioMed Res Int .
Published May 10, 2018. https://www.hindawi.com/journals/bmri/2018/4907208/.

45. Safa  B, Lin  WC, Salim  AM, Deschamps­Braly  JC, Poh  MM. Current concepts in feminizing gender surgery. Plast Reconstr Surg.  2019;143(5):1081e–
1091e.  [PubMed: 31033837] 

46. Slater  MW, Vinaja  X, Aly  I, Loukas  M, Terrell  M, Schober  J. Neovaginal construction with pelvic peritoneum: reviewing an old approach for a new
application. Clin Anat (New York, NY).  2017;31(2):175–180.

47. Elfering  L, van der Sluis  WB, Mermans  JF, Buncamper  ME. Herpes neolabialis: herpes simplex virus type 1 infection of the neolabia in a
transgender woman. Int J STD AIDS.  2017;28(8):841–843.  [PubMed: 28632111] 

48. Fiumara  NJ, Di Mattia  A. Gonorrhoea and condyloma acuminata in a male transsexual. Br J Vener Dis.  1973;49(5):478–479.  [PubMed: 4270635] 

49. Bodsworth  NJ, Price  R, Davies  SC. Gonococcal infection of the neovagina in a male­to­female transsexual. Sex Transm Dis.  1994;21(4):211–212. 
[PubMed: 7974071] 

50. Liguori  G, Trombetta  C, Bucci  S,  et al. Condylomata acuminata of the neovagina in a HIV­seropositive male­to­female transsexual. UIN.
2004;73(1):87–88.

51. Buscema  J, Rosenshein  NB, Shah  K. Condylomata acuminata arising in a neovagina. Obstet Gynecol.  1987;69(3 Pt 2):528–530.  [PubMed: 3808542] 

52. Yang  C, Liu  S, Xu  K, Xiang  Q, Yang  S, Zhang  X. Condylomata gigantea in a male transsexual. Int J STD AIDS.  2009;20(3):211–212.  [PubMed:


19255276] 

53. Labanca  T, Mañero  I. Vulvar condylomatosis after sex reassignment surgery in a male­to­female transsexual: complete response to imiquimod
cream. Gynecologic Oncol Rep.  2017;20:75–77.

54. Radix  AE, Harris  AB, Belkind  U, Ting  J, Goldstein  ZG. Chlamydia trachomatis infection of the neovagina in transgender women. Open Forum Infect
Dis.  2019;6(11):ofz470.  [PubMed: 32395566] 

55. Pitasi  MA. HIV testing among transgender women and men—27 states and Guam, 2014–2015. MMWR Morb Mortal Wkly Rep.  2017;66(33):883–887. 
[PubMed: 28837547] 

56. Reback  CJ, Ferlito  D, Kisler  KA, Fletcher  JB. Recruiting, linking, and retaining high­risk transgender women into HIV prevention and care services:
Downloaded 2023­1­15 3:7 A  Your IP is 159.242.234.86
an overview of barriers, strategies, and lessons learned. Int J Transgend.  2015;16(4):209–221.  [PubMed: 27110227] 
Chapter 16: Screening and Prevention of HIV and Sexually Transmitted Infections, Asa Radix; Zil G. Goldstein Page 10 / 13
©2023 McGraw Hill. All Rights Reserved.   Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility
57. Vaitses Fontanari  AM, Zanella  GI, Feijó  M, Churchill  S, Rodrigues Lobato  MI, Costa  AB. HIV­related care for transgender people: a systematic
review of studies from around the world. Soc Sci Med.  2019;230:280–294.  [PubMed: 31035207] 
Dis.  2019;6(11):ofz470.  [PubMed: 32395566] 
Butler University
Access Provided by:
55. Pitasi  MA. HIV testing among transgender women and men—27 states and Guam, 2014–2015. MMWR Morb Mortal Wkly Rep.  2017;66(33):883–887. 
[PubMed: 28837547] 

56. Reback  CJ, Ferlito  D, Kisler  KA, Fletcher  JB. Recruiting, linking, and retaining high­risk transgender women into HIV prevention and care services:
an overview of barriers, strategies, and lessons learned. Int J Transgend.  2015;16(4):209–221.  [PubMed: 27110227] 

57. Vaitses Fontanari  AM, Zanella  GI, Feijó  M, Churchill  S, Rodrigues Lobato  MI, Costa  AB. HIV­related care for transgender people: a systematic
review of studies from around the world. Soc Sci Med.  2019;230:280–294.  [PubMed: 31035207] 

58. Sevelius  JM, Patouhas  E, Keatley  JG, Johnson  MO. Barriers and facilitators to engagement and retention in care among transgender women living
with human immunodeficiency virus. Ann Behav Med.  2014;47(1):5–16.  [PubMed: 24317955] 

59. Newcomb  ME, Hill  R, Buehler  K, Ryan  DT, Whitton  SW, Mustanski  B. High burden of mental health problems, substance use, violence, and related
psychosocial factors in transgender, non­binary, and gender diverse youth and young adults. Arch Sex Behav.  2020;49(2):645–659.  [PubMed:
31485801] 

60. Murchison  GR, Agénor  M, Reisner  SL, Watson  RJ. School restroom and locker room restrictions and sexual assault risk among transgender youth.
Pediatrics . 2019;143(6). https://pediatrics.aappublications.org/content/143/6/e20182902.

61. Griner  SB, Vamos  CA, Thompson  EL, Logan  R, Vázquez­Otero  C, Daley  EM. The intersection of gender identity and violence: victimization
experienced by transgender college students. J Interpers Viol.  2020;35(23–24):5704–5725.

62. Lungu  E, Thibault­Lemyre  A, Dominguez  JM, Trudel  D, Bureau  NJ. A case of recurrent leg necrotic ulcers secondary to silicone migration in a
transgender patient: radiographic, ultrasound and MRI findings. BJR Case Rep.  2016;2(1):20150309.  [PubMed: 30364371] 

63. Leonardi  NR, Compoginis  JM, Luce  EA. Illicit cosmetic silicone injection: a recent reiteration of history. Ann Plast Surg.  2016;77(4):485–490. 
[PubMed: 26954730] 

64. Agrawal  N, Altiner  S, Mezitis  NHE, Helbig  S. Silicone­induced granuloma after injection for cosmetic purposes: a rare entity of calcitriol­mediated
hypercalcemia. Case Rep Med . 2013;2013. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3864076/.

65. Soeroso  NN, Rhinsilva  E, Soeroso  L. Acute pneumonitis following breast silicone liquid injection. Respirol Case Rep . 2018;6(6).
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5987833/.

66. Workowski  KA, Bolan  G. Sexually Transmitted Diseases Treatment Guidelines ; 2015.
https://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/rr6403a1.htm. Accessed October 26, 2020.

67. UCSF Transgender Care, Department of Family and Community Medicine, University of California San Francisco. Guidelines for the Primary and
Gender­Affirming Care of Transgender and Gender Nonbinary People Transgender Care. Published 2016. https://transcare.ucsf.edu/guidelines.

68. Scheim  AI, Travers  R. Barriers and facilitators to HIV and sexually transmitted infections testing for gay, bisexual, and other transgender men who
have sex with men. AIDS Care.  2017;29(8):990–995.  [PubMed: 28027664] 

69. Cahill  S, Singal  R, Grasso  C,  et al. Do ask, do tell: high levels of acceptability by patients of routine collection of sexual orientation and gender
identity data in four diverse American community health centers. PLoS One . 2014;9(9):e107104.  [PubMed: 25198577] 

70. Lipsitz  MC, Segura  ER, Castro  JL,  et al. Bringing testing to the people—benefits of mobile unit HIV/syphilis testing in Lima, Peru, 2007­2009. Int J
STD AIDS . 2014;25(5):325–331.  [PubMed: 24108451] 

71. Lelutiu­Weinberger  C, Wilton  L, Koblin  BA,  et al. The role of social support in HIV testing and PrEP awareness among young black men and
transgender women who have sex with men or transgender women. J Urban Health Bull New York Acad Med.  2020;97(5):715–727.

72. Phanuphak  N, Jantarapakde  J, Himmad  L,  et al. Linkages to HIV confirmatory testing and antiretroviral therapy after online, supervised, HIV self­
testing among Thai men who have sex with men and transgender women. J Int AIDS Soc.  2020;23(1):e25448.  [PubMed: 31960589] 

Downloaded 2023­1­15 3:7 A  Your IP is 159.242.234.86
73. Bustamante  MJ, Konda  KA, Joseph Davey  D,  et al. HIV self­testing in Peru: questionable availability, high acceptability but potential low linkage to
Chapter 16: Screening and Prevention of HIV and Sexually Transmitted Infections, Asa Radix; Zil G. Goldstein Page 11 / 13
care among men who have sex with men and transgender women. Int J STD AIDS.  2017;28(2):133–137.  [PubMed: 26826160] 
©2023 McGraw Hill. All Rights Reserved.   Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility

74. Katz  DA, Golden  MR, Hughes  JP, Farquhar  C, Stekler  JD. HIV self­testing increases HIV testing frequency in high­risk men who have sex with men: a
71. Lelutiu­Weinberger  C, Wilton  L, Koblin  BA,  et al. The role of social support in HIV testing and PrEP awareness among young black men and
transgender women who have sex with men or transgender women. J Urban Health Bull New York Acad Med.  2020;97(5):715–727. Butler University
Access Provided by:
72. Phanuphak  N, Jantarapakde  J, Himmad  L,  et al. Linkages to HIV confirmatory testing and antiretroviral therapy after online, supervised, HIV self­
testing among Thai men who have sex with men and transgender women. J Int AIDS Soc.  2020;23(1):e25448.  [PubMed: 31960589] 

73. Bustamante  MJ, Konda  KA, Joseph Davey  D,  et al. HIV self­testing in Peru: questionable availability, high acceptability but potential low linkage to
care among men who have sex with men and transgender women. Int J STD AIDS.  2017;28(2):133–137.  [PubMed: 26826160] 

74. Katz  DA, Golden  MR, Hughes  JP, Farquhar  C, Stekler  JD. HIV self­testing increases HIV testing frequency in high­risk men who have sex with men: a
randomized controlled trial. J Acquir Immune Defic Syndr (1999) . 2018;78(5):505–512.

75. Lunny  C, Taylor  D, Hoang  L,  et al. Self­collected versus clinician­collected sampling for chlamydia and gonorrhea screening: a systemic review and
meta­analysis. PLoS One . 2015;10(7):e0132776.  [PubMed: 26168051] 

76. Shih  SL, Graseck  AS, Secura  GM, Peipert  JF. Screening for sexually transmitted infections at home or in the clinic? Curr Opin Infect Dis.
2011;24(1):78–84.  [PubMed: 21124216] 

77. Piot  P, Bartos  M, Larson  H, Zewdie  D, Mane  P. Coming to terms with complexity: a call to action for HIV prevention. Lancet . 2008;372(9641):845–
859.  [PubMed: 18687458] 

78. Maartens  G, Celum  C, Lewin  SR. HIV infection: epidemiology, pathogenesis, treatment, and prevention. Lancet . 2014;384(9939):258–271. 
[PubMed: 24907868] 

79. Miner  MH, Peterson  JL, Welles  SL, Jacoby  SM, Rosser  BRS. How do social norms impact HIV sexual risk behavior in HIV­positive men who have sex
with men?: Multiple mediator effects. J Health Psychol.  2009;14(6):761–770.  [PubMed: 19687113] 

80. Sd  P, Dr  H, Fr  B. Postexposure treatment of HIV. N Engl J Med.  1997;337(7):500–501.  [PubMed: 9254338] 

81. Interim Guidance: Preexposure Prophylaxis for the Prevention of HIV Infection in Men Who Have Sex with Men.
https://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/mm6003a1.htm.

82. US Preventive Services Task Force, Owens DK, Davidson KW, et al. Preexposure prophylaxis for the prevention of HIV infection: US Preventive
Services Task Force recommendation statement. JAMA.  2019;321(22):2203–2213.  [PubMed: 31184747] 

83. Hiransuthikul  A, Janamnuaysook  R, Himmad  K,  et al. Drug­drug interactions between feminizing hormone therapy and pre­exposure prophylaxis
among transgender women: the iFACT study. J Int AIDS Soc.  2019;22(7):e25338.  [PubMed: 31298497] 

84. Cottrell  ML, Prince  HMA, Schauer  AP,  et al. Decreased tenofovir diphosphate concentrations in a transgender female cohort: implications for
human immunodeficiency virus preexposure prophylaxis. Clin Infect Dis.  2019;69(12):2201–2204.  [PubMed: 30963179] 

85. Shieh  E, Marzinke  MA, Fuchs  EJ,  et al. Transgender women on oral HIV pre­exposure prophylaxis have significantly lower tenofovir and
emtricitabine concentrations when also taking oestrogen when compared to cisgender men. J Int AIDS Soc.  2019;22(11):e25405.  [PubMed: 31692269] 

86. Buchbinder  SP, Glidden  DV, Liu  AY,  et al. HIV pre­exposure prophylaxis in men who have sex with men and transgender women: a secondary
analysis of a phase 3 randomised controlled efficacy trial. Lancet Infect Dis.  2014;14(6):468–475.  [PubMed: 24613084] 

87. Grant  RM, Anderson  PL, McMahan  V,  et al. Uptake of pre­exposure prophylaxis, sexual practices, and HIV incidence in men and transgender
women who have sex with men: a cohort study. Lancet Infect Dis.  2014;14(9):820–829.  [PubMed: 25065857] 

88. Wood  SM, Lee  S, Barg  FK, Castillo  M, Dowshen  N. Young transgender women’s attitudes toward HIV pre­exposure prophylaxis. J Adolesc Health
Off Publ Soc Adolesc Med.  2017;60(5):549–555.

89. Rael  CT, Martinez  M, Giguere  R,  et al. Barriers and facilitators to oral PrEP use among transgender women in New York City. AIDS Behav.
2018;22(11):3627–3636.  [PubMed: 29589137] 

90. Molina  J­M, Capitant  C, Spire  B,  et al. On­demand preexposure prophylaxis in men at high risk for HIV­1 infection. N Engl J Med.
2015;373(23):2237–2246.  [PubMed: 26624850] 
Downloaded 2023­1­15 3:7 A  Your IP is 159.242.234.86
Chapter 16: Screening and Prevention of HIV and Sexually Transmitted Infections, Asa Radix; Zil G. Goldstein Page 12 / 13
91. Coelho  LE, Torres  TS, Veloso  VG, Landovitz  RJ, Grinsztejn  B. Pre­exposure prophylaxis 2.0: new drugs and technologies in the pipeline. Lancet
©2023 McGraw Hill. All Rights Reserved.   Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility
HIV.  2019;6(11):e788–e799.  [PubMed: 31558423] 
Butler University
89. Rael  CT, Martinez  M, Giguere  R,  et al. Barriers and facilitators to oral PrEP use among transgender women in New York City. AIDS Behav.
Access Provided by:
2018;22(11):3627–3636.  [PubMed: 29589137] 

90. Molina  J­M, Capitant  C, Spire  B,  et al. On­demand preexposure prophylaxis in men at high risk for HIV­1 infection. N Engl J Med.
2015;373(23):2237–2246.  [PubMed: 26624850] 

91. Coelho  LE, Torres  TS, Veloso  VG, Landovitz  RJ, Grinsztejn  B. Pre­exposure prophylaxis 2.0: new drugs and technologies in the pipeline. Lancet
HIV.  2019;6(11):e788–e799.  [PubMed: 31558423] 

92. Rael  CT, Martinez  M, Giguere  R,  et al. Transgender women’s concerns and preferences on potential future long­acting biomedical HIV prevention
strategies: the case of injections and implanted medication delivery devices (IMDDs). AIDS Behav.  2020;24(5):1452–1462.  [PubMed: 31654172] 

93. Barouch  DH. A step forward for HIV vaccines. Lancet HIV.  2018;5(7):e338–e339.  [PubMed: 29898871] 

94. Petrova  D, Garcia­Retamero  R. Effective evidence­based programs for preventing sexually­transmitted infections: a meta­analysis. Curr HIV Res.
2015;13(5):432–438.  [PubMed: 26149164] 

95. Kalamar  AM, Bayer  AM, Hindin  MJ. Interventions to prevent sexually transmitted infections, including HIV, among young people in low­ and
middle­income countries: a systematic review of the published and gray literature. J Adolesc Health Off Publ Soc Adolesc Med.  2016;59(3 Suppl):S22–
S31.

96. Garofalo  R, Kuhns  LM, Reisner  SL, Biello  K, Mimiaga  MJ. Efficacy of an empowerment­based, group­delivered HIV prevention intervention for
young transgender women: the project lifeskills randomized clinical trial. JAMA Pediatr.  2018;172(10):916–923.  [PubMed: 30105381] 

97. Molina  J­M, Charreau  I, Chidiac  C,  et al. Post­exposure prophylaxis with doxycycline to prevent sexually transmitted infections in men who have
sex with men: an open­label randomised substudy of the ANRS IPERGAY trial. Lancet Infect Dis.  2018;18(3):308–317.  [PubMed: 29229440] 

98. Bolan  RK, Beymer  MR, Weiss  RE, Flynn  RP, Leibowitz  AA, Klausner  JD. Doxycycline prophylaxis to reduce incident syphilis among HIV­infected
men who have sex with men who continue to engage in high­risk sex: a randomized, controlled pilot study. Sex Transm Dis.  2015;42(2):98–103. 
[PubMed: 25585069] 

Downloaded 2023­1­15 3:7 A  Your IP is 159.242.234.86
Chapter 16: Screening and Prevention of HIV and Sexually Transmitted Infections, Asa Radix; Zil G. Goldstein Page 13 / 13
©2023 McGraw Hill. All Rights Reserved.   Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility

You might also like